U izvještaju za 2012. godinu, Human Rights Watch je zabilježio „mali napredak“ u oblasti ljudskih prava u BiH. Ukazano je i na težak položaj manjina, povratnika i novinara.
Human Rights Watch (HRW) podsjeća da su vlasti propustile sve rokove za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, zbog čega se Jevreji, Romi i pripadnici drugih nacionalnih manjina i dalje suočavaju s diskriminacijom.
Romi su najugroženija manjinska grupa u BiH. Oni se suočavaju sa problemima u pristupu zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju kao i diskriminacijom pri zapošljavanju, navodi HRW. Potvrdio je to za Deutsche Welle i aplikant tužbe protiv BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Dervo Sejdić. On smatra da probleme Roma treba riješiti sistemski, a ne kratkoročnim projektima.
„Problemi Roma produkt su dugogodišnje socijalne, kulturne, političke i svake druge isključenosti ove populacije iz društvenopolitičkog života, uopće iz društva u kojem živimo. Sve dok budemo imali etničke podjele u BiH kakve imamo danas vrlo teško se može govoriti o ekonomskom, socijalnom ili kulturnom napretku Roma i ostalih građana BiH“, kaže Dervo Sejdić.
Povratak izbjeglica
HRW je utvrdio da nema suštinskog napretka u provođenju državne Strategije za povratak izbjeglih i prognanih. Ova organizacija podsjeća na slučaj povratnika Faika Zulčića kojem je sud u Bijeljini oduzeo kuću. Sud je naložio plaćanje visokog iznosa obeštećenja privremenom korisniku za radove u kući koji su izvršeni za vrijeme Zulčićevog progonstva.
Zbog nemogućnosti da isplati obeštećenje, kuća je prodata na aukciji, a Faik je danas podstanar.
„To je duga priča. Nepravično i tendenciozno suđenje trajalo je deset godina i niko još ne može da vjeruje da je donesena takva odluka. I to je, prema mom mišljenju, etničko čišćenje“, kaže Zulčić. „Žrtva progona tako je postala i žrtva loših zakona“, ocijenio je predsjednik Helsinškog komiteta Republike Srpske Branko Todorović.
Nacionalna sigurnost i ratni zločini
Analizirajući stanje u oblasti nacionalne sigurnosti, Human Rights Watch je došao do saznanja da u BiH još uvijek ima stranih državljana koji su na neodređeno vrijeme zadržani u pritvoru bez suđenja. Ova organizacija podsjeća da je zaustavljena deportacija Imada Al Husina u Siriju, te da je on bez suđenja ostao u pritvoru u BiH (sudski proces je počeo u trenutku pripreme izvještaja Human Rights Watcha).
Pored osvrta na suđenja Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, Human Rights Watch u godišnjem izvještaju navodi da je Sud BiH u periodu od septembra 2011. do septembra 2012. godine izrekao presude u 13 slučajeva. Također, ukazano je na problem neadekvatnih kapaciteta i sredstava za procesuiranje ratnih zločina u bh. sudovima. Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milorad Novković dodaje da ni politički ambijent nije naklonjen radu pravosudnih institucija u državi, posebno Tužiteljstvu BiH.
„Mislim da u dovoljnoj mjeri nema političke volje za stvaranje materijalno-tehničkih uslova i za opremanje ove pravosudne institucije kako bi mogla efikasno procesuirati sve počinitelje krivičnih djela“, kaže Novković.
Medijske slobode
HRW je zabrinut i zbog visoke frekvencije verbalnog zlostavljanja novinara, uglavnom od strane političara. U prošloj godini zabilježena su 42 slučaja kršenja slobode izražavanja, 19 verbalnih i tri fizička napada te jedna prijetnja smrću. U izvještaju se podsjeća da je urednica portala Tačno.net Štefica Galić brutalno pretučena zbog dokumentarnog filma o njenom pokojnom suprugu „Neđo od Ljubuškog“ koji svjedoči o stradanjima i protjerivanjima Bošnjaka.
Human Rights Watch je zabilježio i pokušaje međunarodnih aktera da apelima podstaknu vlasti u ovoj zemlji kako bi ostvarile napredak u procesima poštivanja ljudskih prava, posebno manjina i LGBT populacije. Pored neuspješnih pokušaja međunarodne zajednice da ubrza reformske procese, Human Rights Watch je evidentirao i pozive specijalnog predstavnika Evropske unije Petera Sorensena te OSCE-a za pravne reforme koje bi osigurale slobodu medija u BiH.
Human Rights Watch navodi i godišnji izvještaj Evropske komisije u kojem se konstatira neuspjeh u procesu reforme ustava, te izvještaj Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda o lošim uslovima u bh. zatvorim i pritvorima. Human Rights Watch podsjeća da je i UN-ova specijalna izvjestiteljica Rashida Manjoo izrazila zabrinutost zbog učestalosti nasilja nad ženama u BiH.