Milenijski razvojni projekt: Od borbe protiv siromaštva do izgradnje nade

Živjeti u ekstremnom siromaštvu, s manje od jednog dolara dnevno, je zastrašujuća, noćna mora bez nade u bolju budućnost.

Nedavno je suradnik Svjetskog programa za hranu s jednim dolarom (ekvivalent je 6 egipatskih funti) obišao jednu tržnicu u egipatskom gradu Aleksandrija:

“Od šest funti ostalo je tek 50 centi, a to odlazi na ulje, potrebne dodatke pri kuhanju, plin…Za doručak i ručak smo imali grah. Mogli smo priuštiti dva jaja, krastavce, luk….ali piletina ili meso je nešto nezamislivo. Možda smo mogli kupiti jednu ribicu, ali objektivno s primanjima nižim od jednog dolara dnevno nemoguće je jesti proteinsku hranu.”

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

To je bio razlog zašto su Ujedinjeni narodi 2000., usvojili razvojni program koji je trebao smanjiti broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu. Drugi cilj milenijskog programa je bio osiguranje osnovnog školovanja za dječake i djevojčice.

Svjetska banka je u svom izvještaju objavila da je 650 milijuna ljudi uspjelo izaći iz ekstremnog siromaštva do 2008.

Barry Carin je istraživač u kanadskom Centru za upravljanje inovacijama, jedan od autora UN-ovog programa za razdoblje nakon 2015. On ističe da postoji opća suglasnost da je sadašnji plan potaknuo na drugačije razmišljanje i promjene.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Nema sumnje, svijet je postao bolje mjesto za život”, kaže Carin.

Raste broj onih koji su izašli iz ekstremnog siromaštva, neimaštine i beznađa. Zato rastu i nade da se ono što je Milenijski program zacrtao može i ostvariti. Ova godina je u tom smislu značajna, jer se svjetski lideri moraju dogovoriti o novom planu nakon 2015.

Svjetska organizacija je oformila radno tijelo kojem predsjedavaju liberijska predsjednica Ellen Johnson Sirleaf, indonezijski šef države Susilo Bambang Yudhoyona i britanski premijer David Cameron. Na sastanku planirom za idući mjesec trebala bi se usaglasiti “vizija i strategija” globalne ekonomske transformacije.

Na web stranici te radne grupe stoji kako je cilj “ iskorijeniti siromaštvo i osigurati dugoročni globalni razvoj”. No, jedno je napisati ciljeve u deklaraciji, a drugo je provesti ih u djelo, upozorava Mandeep Tiwana, predstavnik nevladinog sektora iz Južne Afrike.

“Kada je Milenijska dekleracija stupila na snagu, svjetski lideri su isticali šest vrijednosti ključnih za međunarodne odnose u 21 stoljeću. To su bili sloboda, jednakost, solidarnost, tolerancija, zaštita prirode i podjela odgovornosti. Nažalost, većina zapisanog nije ostvareno. Zato smatram da bi ciljevi nove deklaracije trebali biti realističniji”, kaže Tiwana.

Mjeriti napredak u područjima kao što su “sloboda”, “tolerancija”  i “održivost” nije jednostavan i lagan posao. Ekonomisti su ipak našli način kako to uraditi.

Sabina Alkire je predvodnica u ovom poslu. Direktorica je oksfordske Inicijative za razvoj, učenica dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Amartya Sena iz Indije.

“Ne smijemo gledati samo na to što ljudi rade i što bi mogli biti, već i na njihove slobode, jer mnoge elementarne potrebe možete  ostvariti i u zatvoru. Dio blagostanja je i  sposobnost pojedinca da određuje vlastitu sudbinu, kreira razlog svoga postojanja, tako da je sloboda jednako važna koliko i prihodi”, kaže Alkire.

 

Tekst je preuzet sa RSE

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije