Na izbore za predsjednika izlazi kao nezavisni kandidat, a kaže kako promoviše toleranciju, ljudska prava i demokratiju. Nada se kako će ga javnost shvatiti ozbiljno te da ima velike šanse za pobjedu.
On izgleda kako najnevjerovatniji kanidat za prestižno mjesto predsjednika države koje je nekada držao slavni disident Vaclav Havel a danas poznati evroskeptik Vaclav Klaus, kontroverzni profesor kome se pripisuju zasluge za ekonomsku tranziciju od komunizma ka slobodnom tržištu.
Tokom televizijske debate, jedan gledalac ga je nazvao “egzotičnom kreaturom iz Papua Nove Gvineje”. Međutim, njemu ne nedostaju pristalice u zemlji EU gdje je su glasači sve umorniji od političara za koje kažu da ne ispunjavaju svoja obećanja i da su korumpirani, više od dve decenije nakon pada komunizma.
Franc nema nikakvo političko iskustvo i priznaje da malo toga zna o ekonomiji. On kaže da je ušao u politički ring tek nakon što je grupa njegovih obožavalaca pokrenula inicijativu “Franc za predsjednika” i zamolila ga da ustalasa političku scenu kao šok kandidat.
Međutim, on je privukao toliko pažnje da su mu vodeći ekonomisti ponudili svoje usluge besplatno dok su svi u njegovom predizborom timu volonteri. On je potrošio manje od 20.000 eura od donacija na kampanju ali još nije objavio ni jedan predizborni plakat.
Franc inače predaje dramu na čuvenom češkom univerzitetu, bavi se slikanjem i uspješan je operski kompozitor. Takođe, diplomirao je i doktorirao pravo, čime se nije želio baviti u vrijeme bivšeg komunističkog režima.
Česi će u petak i subotu prvi put u istoriji birati na direktnim predsjedničkim izborima šefa države kojeg je do sada, od nastanka republike 1918. godine, uvijek birao parlament.
Ako je vjerovati prognozama kladionica početkom marta će predsjednika Vaclava Klausa u predsjedničkom zamku Hradčani u Pragu naslijediti ili bivši premijer tehničke vlade 2009. i 2010. godine, nekadašnji šef nacionalne kancelarije za statistiku Jan Fišer ili bivši socijaldemokratski premijer od 1998. do 2002. godine Miloš Zeman kome bi to bio povratak iz političke penzije.
Isto govore i istraživanja raspoloženja birača koja predviđaju da će u drugi krug predsjedničkih izbora 25. i 26. januara ući Zeman sa 25 odsto podrške birača i Fišer za koga bi glasala petina anketiranih.
Česi su posljednjih godina apatični, frustrirani i zgađeni politikom i svojim političarima, što pokazuje i mala podrška kandidatima iza kojih stoje velike stranke.
Za “češkog Obamu”, mladog senatora koji na izbore za predsjednika sa punim pravom izlazi pod parolom “Sa čistim obrazom”, sina pokojnog izvestioca UN za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, Jiržija Dinstbira mlađeg koji je kandidat opozicionih socijaldemokrata, spremno je da glasa 10 odsto Čeha.
Kandidata vladajuće Građanske demokratske stranke, senatora Pšemislava Sobotku podržava svega 7,6 odsto birača.