Proizvodnja, posebno ona utemeljena na znanju i visokim tehnologijama, jedina kao takva može kreirati nove proizvode, novu vrijednost i nova radna mjesta čime se ojačavaju i socijalne mogućnosti odnosno standard nacije, mišljenje je ekonomista i menadžera.
Na Forumu je procijenjeno da je neophodno napraviti temeljitije reforme za dugoročno poboljšanje poslovne klime, za jačanje konkurentske sposobnosti domaćih preduzeća, te za poboljšanje okruženja poticajnog za investiranje – posebno za ”brownfield” investicije.
Kako je za temeljitije reforme neophodna politička odlučnost, mora se obezbijediti kritična masa pristalica reformi i mora se veoma brzo djelovati. Povremene aktivnosti na planu otklanjanja administrativnih barijera za unapređenje poslovnog okruženja jesu dobro došle ali su, uvažavajući težinu situacije, nedovoljne.
Istaknuto je da mala i srednja preduzeća (msp) nemaju dovoljno snage da samostalno stvaraju novu vrijednost, napredak, ali i spašavanje onoga što se do sada postiglo, je moguć jedino uz povezivanje msp sa velikim privrednim sistemima.
Zbog ovakve dugoročne strategije, a očigledno je kao takva jedina preostala, neophodno se opredijeliti za reindustrijalizaciju zemlje, u prvoj (srednjoročnoj) fazi, na način podizanja i aktiviranja postojećih kapaciteta te tehnološkog unapređenja i povećanja stepena finalizacije proizvoda.
Istovremeno, potrebno je uvesti stimulativne mjere (odnosno preispitati uslove za investiranje) za podsticanje investicija u segmentu msp.
Ekonomisti i menadžeri smatraju da je potrebno podići nivo kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, posebno prehrambenih, kako bi se onemogućila nelojalna konkurencija i zaustavio proces uništavanja domaće industrije, a istovremeno sačuvalo zdravlje stanovništva.
Paralelno, potrebno je sačiniti hitnu analizu o mogućim posljedicama skorog smanjivanja tržišta CEFTA (ulaskom Hrvatske u EU 01. jula 2013.), te donijeti neophodne mjere i strategije za prevazilaženje potencijalnih trgovinskih problema i ”nedostataka”.
Uz poduzetničke inkubatore i industrijske zone, potrebno je formirati porezne oaze za klastere visoke dodatne vrijednosti (IT, obnovljiva energija, robotizacija, možda i farmacija u pojedinim segmentima…).
Eventualne državne subvencije potrebno je usmjeriti dominantno u proizvodnu djelatnost – prevashodno onu namijenjenju jačanju izvoza.
Sve prisutniji problem nelikvidnosti i DPO-a (dužničko – povjerilačkih odnosa) koči razvoj poduzetništva i ugrožava ionako nisku stopu konkurentnosti. Na Forumu je zaključeno da je potrebno donijeti zakon o DPO-ima, izjednačiti položaj države u odnosu na privredu i građane kada su u pitanju međusobni DPO-i, te omogućiti privredi da PDV plaća samo na naplaćene usluge (a ne na fakturisane).
Reforma tržišta rada je neophodna. Potrebno je uvažiti potrebe privrede u pogledu strukture potrebnih kadrova i kvaliteta obrazovanja, preispitati način evidentiranja nezaposlenih osoba te kriterije za davanje socijalne pomoći nezaposlenim, kao i mogućnosti dobijanja socijalne pomoći po više osnova a koje bi se u principu međusobno trebale isključivati, smanjiti porez na rad, uvesti porez na kapital, povećati poreze na luksuz i nerealno visoke dobiti, te osloboditi firme (ili bar proizvodne firme) plaćanja doprinosa za svakog novog zaposlenog u periodu recesije.
Potrebno je unaprijediti Zakon o radu na način da istovremeno pruži veću fleksibilnost poslodavcima i sigurnost radnicima.
Nivo konkurentnosti u BiH nije moguće podići bez obrazovanih i stručnih menadžera. Stoga se i država mora posvetiti edukaciji kadrova – posebno (ili bar) kadrova u javnim / državnim preduzećima i državnim institucijama ali i kadrova u cijelokupnoj privredi.
Uz ovo se mnogo više pažnje mora posvetiti analizi i ocjenjivanju upravljanja javnim preduzećima i institucijama te rezultatima poslovanja.
Na Forumu je naglašeno da policentrični razvoj Bosne i Hercegovine (možda) jeste dobar za demokratske procese. Međutim, takav razvoj u kojem svaki grad, pa i selo, može imati fakultet i univerzitet, a da takav razvoj ne prati nivo i broj osposobljenog stručnog (predavačkog) kadra te visoki kriteriji njihovog osnivanja, dugoročno gledajući, vodi nas u propast.
Naučno – istraživački razvoj, inovatorstvo, inventivnost, postizanje izvrsnosti i drugi natprosječni rezultati praktično su nemogući sa ispodprosječno obrazovanim stanovništvom. Država mora podići ljestvicu i uspostaviti naučno – obrazovne institucije kao stvarne centre izvrsnosti.
Potrebno je okupiti genijalce, talente, uspješne ljude, produktivne… (Nacrt Strategije razvoja nauke u Federaciji BiH je u parlamentarnoj proceduri. Treba vidjeti šta će i da li će Strategija donijeti novog i naprednijeg ).
Potrebno je donijeti dugoročni program i strategiju paralelnog smanjenja, a podizanja efikasnosti državne administracije te smanjivanja, ali okrupnjivanja lokalnih zajednica u BiH.
Ekonomisti i menadžeri su zaključili da sve prethodne mjere trebaju imati za cilj smanjivanje rashoda kroz javnu potrošnju, a povećavanje prihoda kroz privredno – proizvodni aktivitet.
Bilo kakvo dodatno opterećenje privrede, umjesto hitnog rasterećenja, dovest će vrlo brzo cjelokupnu privredu, a samim time i državu, do potpunog kolapsa.
Međunarodni poslovni forum ”Perspektive” će, kao vlastiti skromni doprinos razvoju bh. privrede, uz podršku drugih partnera, 2013. godinu proglasiti godinom poduzetništva u Bosni i Hercegovini.
Cilj je ukazati na težak položaj privrede i poduzetništva – posebno proizvodnog sektora u Bosni i Hercegovini, na značaj domaće proizvodnje i na veliku potrebu da bh. privreda kreativnim i hitnim mjerama bude podržana, afirmisana i konkretno potpomognuta. Istovremeno će biti konkretno promovisane trenutno najbolje vrijednosti nacije.