„Strane investicije su štetne.“ (1)
Prof. dr Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine
Vijest Deutsche Welle-a (2) o padu direktnih stranih ulaganja za više od deset puta u posljednih dvije godine, ne treba da iznenađuje uzimajući u obzir stanje ekonomskih sloboda u ovoj državi. Pad stranih ulaganja ne treba posmatrati kao problem koji će se rješavati intervencijom države, već kao posljedicu jednog mnogo dubljeg problema koji već duži niz godina onemogućava rast i razvoj bosanskohercegovačke ekonomije.
Ovaj problem se manifestira u vidu niskog nivoa ekonomskih sloboda građana ove države. Najednostavnije kazano, ekonomske slobode podrazumijevaju pravo upravljanja rezultatima vlastitog rada, zatim pravo na vlastite inicijative i na odlučivanje o pitanjima šta će se, kako i gdje raditi/živjeti. Index ekonomskih sloboda kojeg izdaje Heritage fondacija i Wall Street Journal razlaže ekonomsku slobodu na deset elemenata/indikatora: sloboda poslovanja, sloboda trgovanja, fiskalna sloboda, rashodi vladinog sektora, monetarna sloboda, sloboda investiranja, finansijska sloboda, prava vlasništva, odsustvo korupcije, sloboda rada i kretanja radne snage. Svaki od indikatora dobiva zasebnu ocjenu preko koje se onda jednostavnim prosjekom računa ukupna ocjena ekonomskih sloboda neke države.
U okviru navedenog indexa za 2012. godinu Bosna i Hercegovina je rangirana na 104. mjestu od ukupno 184 države koje su uključene u Index (3). Bliži susjedi našoj državi na ovoj listi su države poput Kambodže i Kenije kao bolje plasiranih, odnosno države Fiđi i Swazilanda koji su dva mjesta niže od nas. U Europskoj regiji Bosna i Hercegovina zauzima 38. mjesto od ukupno 43. države. Uvidom u širu analizu ocjene stanja ekonomskih sloboda u BiH koju je proveo Federalni zavod za programiranje (4) dolazi se do zaključka da su najmanje ocjene ostvarene u sljedećim (pod)slobodama: (a) Rashodi vladinog sektora (ocjena: 24,4; svjetski prosjek 59,8); (b) odsustvo korupcije (ocjena 32,2; svjetski prosjek 40,4) i (c) prava vlasništva (ocjena: 20,0; svjetski prosjek 43,4). Ovo nas dovodi do zaključka da je osnovni problem Bosne i Hercegovine, iz ekonomske perspektive, nekontrolisana državna potrošnja, praćena korupcijom, uz nepoštivanje privatnog vlasništva pojedinca kao centralne institucije tržišne ekonomije. Podaci također demantiraju neargumentovane izjave nekih intelektualaca i aktivista da živimo u čistoj tržišnoj ekononomiji odnosno da je BiH zemlja neoliberalnog kapitalizma. Demant je bitan jer se formira pogrešna slika javnosti o tome da su nam potrebne politike borbe protiv tržišta i (liberalnog)kapitalizma, dok realnost pokazuje potpuno drugačiju sliku BiH – ekonomsku situaciju sa dosta države (državnog sektora) i malo tržišta (realnog sektora).
Ukupna ocjena ekonomskih sloboda prema gore spomenutom indexu iznosi 57.3 što nas svrstava u red „uglavnom neslobodnih“ ekonomija. Ispod ove grupe su samo „represivne“ ekonomije, koje čine države sa ocjenom nižom od 50.0. Tu su npr. države poput Sjeverne Koreje i Kube.
Drugi relevantni ekonomski indexi pokazuju sličnu sliku: Index percepcije korupcije stavlja Bosnu i Hercegovinu na 72. mjesto, Doing Business izvještaj rangira BiH na 125. mjesto od 183 obuhvaćene ekonomije svijeta, dok aktuelni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o stanju konkurentnosti privrede postavlja BiH na daleko 100. mjesto. Među problematičnim faktorima u vezi konkurentosti, se između ostalog navode: (a) visoke porezne stope (b) neefikasna birokracija (c) korupcija. Ovi faktori dodatno potvrđuju na početku spomenute ocjene Indexa ekonomskih sloboda.
Kada se gore navedenim podacima pridoda da se na javnu potrošnju u BiH potroši gotovo polovina bruto društvenog proizvoda (BDP), onda nam je jasno da živimo u ekonomiji koju je teško okarakterisati kao „tržišnu“ i „kapitalističku“. Napomenimo još da na plate u javnoj administaraciji odlazi visokih 13% BDP-a što je zaista nečuveno uzimajući u obzir da živimo u relativno nerazvijenoj zemlji. Sve ovo stvara ekonomski milje koji je nepogodan za intenziviranje stranih ulaganja u BiH.
Fiskalna neodgovornost i državna potrošnja sa jedne strane, te vrlo slaba vladavina zakona i zaštite privatnog vlasništva sa druge, bez ikakve sumnje odvraćaju strani kapital, a zajedno sa tim stvaranje novih vrijednosti, uz neizostavno otvaranje radnih mjesta. Teško da će neko investirati u državu koja ima najgore ocjene po pitanju zaštite privatnog vlasništva, za što je peruanski ekonomista Hernando de Soto utvrdio da je glavni uzrok ekonomskog razvoja nerazvijenih zemalja. Stepen korupcije je također bitan pri ulasku stranih direktnih investicija, a kako znamo korupcija je primarno „bolest države“ tj. pojavljuje se tamo gdje postoji (interakcija) države. Inače, korelacija između stepena stranih ulaganja i nivoa ekonomski sloboda je više puta dokazivana u naučnim radovima brojnih ekonomista. Na početku teksta sam naveo citat jednog od domaćih ekonomista, koji treba da oslika i percpeciju javnosti spram stranih direktnih investicija. Mišljenja sam da citat dovoljno govori sam za sebe, tako da ga nema potrebe komentarisati. Raspoloženje javnost ne bi trebalo zanemarivati kada su strana ulaganju u pitanju jer se „javnost“ u udžbenicima međunarodne ekonomije redovno pojavljuje kao jedan od faktora pri odlučivanju o inostranom angažmanu kompanije.
Na kraju zaključimo da unapređenje stepena ekonomskih sloboda kao problema koji generiše opadanje nivoa stranih direktnih investicija u BiH, ne bi trebalo početi sa pitanjem „šta država treba da učini?“, već bi se država po automatizmu trebala povući iz područja u okviru kojih tržište daje bolje rezultate. Jer ekonomske slobode nisu slobode države, već slobode pojedinca, što je sjajno poentirano u zaključku velikana ekonomije, nobelovca Friedrich Hayek-a: „Što više država planira, to je manje prostora za plan pojedinca”. Ekonomske slobode su nešto što pojedinac treba da čuva u odnosu na državu koja nastoji upravljati svima nama.
——————————————————-
1 http://www.6yka.com/novost/14548/oduzeti-ovoliko-bogatstvo-od-naroda-je-ubistvo-i-ekonomski-zlocin
2 http://www.6yka.com/novost/31992/zbog-politicke-nestabilnosti-strani-ulagaci-zaobilaze-bih
3 http://www.heritage.org/index/ranking?src=home
4http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/arhiva_dokumenata/drugi_o_nama/ekonomske_slobode_u_BiH_2003.pdf
Admir Čavalić, student je postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Tuzli