Istakli su ovo u udruženjima za zaštitu potrošača i nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI), koja u saradnji sa resornim entitetskim ministarstvima provodi projekat uvođenja naknade za plastične vrećice.
U CCI su pojasnili da konačna i tačna cijena koju će kupci plaćati za plastične vrećice još nije poznata i moguće je da će se kretati od pet do deset feninga osim ako neki trgovac ne odluči da, kao i do sada, na sebe preuzme obavezu plaćanja pa vrećice i dalje budu besplatne, pišu Nezavisne novine.
Cijene cekera se u prosjeku kreću oko dvije marke.
Pojedini građani Sarajeva su kazali da su u nekim trgovinama čak nedavno platili za vrećicu, što im se ranije nije dešavalo u tim trgovinama.
Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH kazala je da pozdravljaju ovaj projekat i da i sami imaju akcije zaštite životne sredine u kojima građanima dijele platnene cekere imajući u vidu da su potrošači najveći generator otpada.
“Naplaćivanje plastične vrećice jeste udar na džep, ali svako može ponijeti platneni ceker koji već ima u domaćinstvu. Ako neko nabavlja za duži period i treba mu više vrećica, može ponijeti više cekera ili kartonske kutije. Cekeri se mogu nabaviti u svakom većem mjestu i sigurno će biti isplatniji od vrećica”, rekla je Bulićeva.
Dodala je da je uvođenje plaćanja plastičnih vrećica neophodnost i uslov zaštite života i zdravlja svih jer manje smeća i otpada znači čistiji vazduh, vodu, a time i hranu.
Apelovala je da prihodi od prodaje plastičnih vrećica budu usmjereni na dalju zaštitu životne sredine, a ne da budu nečija neosnovana zarada.
“Znatna sredstva se mogu prikupiti i onda iskoristiti za edukaciju potrošača, djece, trgovaca, projekte razvrstavanja otpada, izgradnju deponija smeća”, naglasila je Bulićeva.
Siniša Bencun iz CCI istakao je da je cilj destimulisati upotrebu plastičnih vrećica, a ne zaraditi, te da ovaj projekat ne smije biti shvaćen kao udar na džepove građana jer vrećice ne moraju plaćati.
Kazao je da će naknada za plastičnu vrećicu koštati pet feninga i biće uplaćivana u entitetske fondove za zaštitu životne sredine za okolišne projekte. Pojasnio je da je očekivana cijena u maloprodaji pet do deset feninga, kada se uzme u obzir koštanje proizvodnje plastične vrećice koje su do sada trgovci preuzimali na sebe.
“Još je u razmatranju ko će biti obveznici plaćanja naknade, proizvođači ili veletrgovine”, dodao je Bencun.
Rekao je da svi ozbiljniji marketi pripremaju sopstvene platnene cekere i da ih svugdje ima, a prosječna cijena im je dvije KM.
“Ne ide se na zabranu plastičnih vrećica, nego na njihovo racionalnije i višestruko korištenje. Istraživanja su pokazala da se plastična vrećica koristi 12 minuta. Prosječan kupac u BiH mjesečno potroši 25 plastičnih vrećica koje dobije a da ih ne zatraži. To je tako postala navika”, kazao je Bencun.