Naime, u Federaciji BiH vlasti ne finansiraju nijedan pokušaj vantjelesne oplodnje, dok u Republici Srpskoj, Fond zdravstva finansira jedan pokušaj začeća uz određena ograničenja u vezi s dobom žene.
Tako ženama do 38 godina Fond zdravstva RS-a plaća vantjelesnu oplodnju u iznosu od oko 5.600 konvertibilnih maraka (2.900 eura). Taj tretman kod žena do 40 godina Fond finansira sa 50 posto sredstava, a za žene do 42 godine pokriva se 30 posto iznosa za vantjelesnu oplodnju.
U slučaju žena starijih od 42 godine, a koje zatrudne postupkom koji su same platile, Fond troškove pokriva u cijelosti.
Inače, kompletna terapija vantjelesne oplodnje je veoma skup medicinski poduhvat. Zavisno od godina i hormonskog statusa pacijentkinje, terapije u BiH koštaju od 2.000 do 4.000 KM (od 1.025 do 2.050 eura).
Prema nekim procjenama, oko 15 posto bračnih parova ili svaki šesti par u BiH, pati od steriliteta. Ti parovi samo medicinski potmognutom oplodnjom mogu imati potomstvo, što je više nego dovaljan razlog da državne vlasti pomognu ovoj kategoriji stanovništva.
Specijalista ginekologije dr. Suada Tinjić izjavila je da BiH znatno kasni za trendovima u ovoj oblasti u odnosu na zemlje regiona i Evrope.
“Najveći problem za većinu parova su financije. I pored toga što fondovi snose određene troškove, potrebna su znatna sredstva za terapije, pripreme, nalaze itd., što je ograničavajući faktor. Daleko veći broj parova bi išao na tretman da im država obezbijedi potrebnu pomoć”, kazala je Tinjić.
Napomenula je kako je od ove godine pitanje vantjelesne oplodnje adekvatno regulisano u Tuzlanskom kantonu, gdje se izdvajaju značajna sredstva za vantjelesnu oplodnju.
“Od aprila ove godine u ovom kantonu se refundira dio sredstava, odnosno 3.000 KM, i to za dva postupka vantjelesne oplodnje, što je mnogima zaista pomoglo”, istakla je Tinjić.
Ostale zemlje u regiji jugoistočne Evrope mnogo su bolje regulisale ovo pitanje. U nekima balkanskim zemljama parovi mogu i po nekoliko puta besplatno koristiti tretman vantjelesne oplodnje.
Na primjer, u Sloveniji država financira čak šest pokušaja vantjelesne oplodnje što je najviše u regionu. Također, u toj zemlji jedan postupak košta od 1.440 do 1.600 eura u državnim bolnicama, dok je u privatnim ordinacijama znatno skuplji. Međutim, država u Sloveniji snosi kompletne troškove tretmana vantjelesne oplodnje samo za žene u dobi do 42 godine.
Dr. Tinjić napominje da je Slovenije od svih zemalja u regionu na najbolji način riješila ovo kompleksno pitanje, te time pokazala da je na usluzi svim građanima kojima je ovakav medicinski tretman potreban.
“To znatno utječe i na povećanje nataliteta u toj zemlji”, napomenula je Tinjić.
U Hrvatskoj država financira tri pokušaja vantjelesne oplodnje. Jedan ciklus vantjelesne oplodnje u toj državi košta oko 1.500 eura. Prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj je uspješnost umjetne oplodnje posljednjih nekoliko godina iznosila oko 28 posto.
U Crnoj Gori država pokriva tri besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje. Cijena postupka u toj zemlji, a koji, onima koji ispunjavaju uvjete, refundira država, iznosi 1.035 eura. Na primjer, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u toku 2011. godine obavljena su 373 postupka vantjelesne oplodnje, koja su državu koštala 539.508 eura.
Nadalje, parovi u Srbiji imaju pravo na dva besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje, dok Grad Beograd finansira i treći tretman. Cijene vantjelesne oplodnje u ovoj zemlji variraju od 3.000 eura, kada država snosi troškove, do 3.500 i 4.000 eura u privatnim ordinacijama. Vantjelesnu oplodnju u Srbiji, država je počela da finansira od 2006. godine.
Do sada je više od 7.000 parova upućeno na tretmane i procjenjuje se da skoro 30 posto njih dobije potomstvo. Fond zdravstva plaća tretman samo ženama do 40 godine.
U ostalim evropskim zemljama cijene su znatno više i kreću se i do 5.000 eura. U Mađarskoj, primjerice, jedan tretman košta oko 2.100 eura, u Češkoj oko 4.000 eura, a 5.000 eura u Velikoj Britaniji.
Uspjeh vantjelesne oplodnje znatno je napredovao od svojih početaka.
Prosječna stopa trudnoća u Evropi vantjelesnom oplodnjom tokom 1997. godineiznosila je 26 posto, a u 2006. godini 33 posto. Prema posljednjim podacima, evropski prosjek trudnoća po jednom tretmanu kreće se između 30 i 40 posto.
Prema naučnim istraživanjima, u svijetu je do 2010. godine vantjelesnom oplodnjom rođeno četiri miliona djece.
Najbolji uslovi u Izraelu
Dr. Tinjić napominje da je od svih zemalja u svijetu Izrael najbolje regulisao pitanje vantjelesne oplodnje. Tamo su parovi bez ikakvih ograničenja besplatno podvrgnuti tretmanima vantjelesne oplodnje.
“Najbolja praksa je zabilježena u Izraelu. Tamo nema ograničene dobi za pokušaje vantjelesne oplodnje. Svi postupci se financiraju iz državnih fondova”, kazala je Tinjić.