Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Branko Petrić i dodao da je trebalo da izbori u Srebrenici budu poništeni.
– Tužilaštvima dostavljamo masu dokumenata i dokaza gdje je očigledno falsifikovanje izbornih rezultata. Prethodno iskustvo nas uči da nikada od toga ništa nije bilo. Naše “potjernice” za prijavama i zanimanje šta je bilo sa njima kvalifikovane su kao pritisak – rekao je Petrić.
Protekle lokalne izbore obilježio je izborni inženjering, prije svega u Srebrenici. Da li je Centralna izborna komisija utvrdili elemente inženjeringa i gdje?
PETRIĆ: Izborni inženjering je prisutan od samog raspisivanja izbora do utvrđivanja konačnih rezultata i ispoljen je na razne načine i u raznim formama. Od dana raspisivanja izbora do zaključivanja Centralnog biračkog spiska, u pojedinim sredinama je došlo do organizovanog, što dobrovoljnog, što pod pritiskom, odjavljivanja građana iz mjesta prebivališta i prijavljivanja u mjesto gdje se izbornim inženjeringom žele skrojiti određeni rezultati. To je uočeno u Istočnom Drvaru, Istočnom Mostaru, gdje je izborno tijelo i više nego udvostručeno, zatim u Trnovu u FBiH, gdje je biračko tijelo uvećano za 70 odsto, a tu je i naravno Srebrenica, kao opštepoznati slučaj orkestriranog, finansiranog i javnog izbornog inženjeringa, koji je potpomognut sa različitih strana i finansijski, organizaciono i medijski, da bi se skrojio izborni rezultat. Po prijemu prigovora predložio sam da se ponište izbori u Istočnom Mostaru i Istočnom Drvaru, Trnovu i Srebrenici, što je djelimično prihvaćeno od mojih kolega i izbori su poništeni u Istočnom Mostaru i Drvaru. U Srebrenici su na stotine ljudi koji su se prijavili da glasuju na izborima, odmah poslije izbora odjavili prebivalište i time dokazali da njihova prijava nije bila s namjerom da tamo stalno žive već samo da glasaju. Oni su time birački spisak i izbore doveli u situaciju koja se ne može nazvati korektnom.
Zašto onda nisu poništeni izbori u Srebrenici?
PETRIĆ: Zato što nije bilo dovoljno glasova.
Ko je u CIK-u bio protiv toga? Zar nije bilo dovoljno dokaza za nepravilnosti?
PETRIĆ: Predložio sam da se glasa o poništenju izbora u Srebrenici za oba nivoa, a i taj prijedlog nije dobio dovoljan broj glasova. Ne bih stavio ovo pitanje na dnevni red i ne bih ga formulisao kao svoj prijedlog da nije tako. Nažalost, uspio sam djelimično.
Razmatranje izbornih rezultata u Srebrenici pokazalo je neslaganje u CIK-u. Tu mislim na gospodina Arnautovića, koji se protivio poništavanju izbora. Da li se politika uvukla u CIK i odlučivanje, s obzirom na to da postoje upozorenja da je Arnautović bio aktivan u kampanji “Glasaću za Srebrenicu”?
PETRIĆ: Nema se šta tu upozoravati. Čuli smo jednu javno izrečenu laž i to je da smo u Srebrenici glasanje na nekim listićima priznavali samo na osnovu rodnih listova, što je potpuna laž i nema veze sa zdravim razumom. Sve je bilo u skladu sa zakonom i dokumentima.
Ima li CIK zakonsku mogućnost da, s obzirom na to da je u nekim opštinama očigledno bilo mahinacija sa glasovima, zatraži krivičnu odgovornost za lica koja su učestvovala u tim mahinacijama?
PETRIĆ: To je nesporno. Uvijek dostavljamo tužilaštvima saznanja koja imamo. U ovom slučaju nadležna su kantonalna i okružna tužilaštva. Dostavljamo im masu dokumenata i dokaza, bez obzira na poništavanje ili neponištavanje, gdje je očigledno falsifikovanje. Prethodno iskustvo nas uči da nikada od toga ništa nije bilo. Naše “potjernice” za prijavama i zanimanje šta je bilo sa njima od strane tužilaštava su se negativno kvalifikovali kao pritisak. A kada besposleni i ko zna kakvi, podnesu protiv članova komisije i protiv mene, kao predsjednika, neke umobolne prijave što nisu zadovoljni rezultatima, Tužilaštvo BiH i SIPA danima i satima nas kontrolišu, iako se iz aviona vidi da su to nebuloze.
Koliko su protekli lokalni izbori objelodanili sve nedostatke postojećeg Izbornog zakona u BiH?
PETRIĆ: Poslije izbora ćemo napraviti analizu i stručnu konferenciju gdje ćemo prezentovati i otkriti sve mane ovog sistema i mislim da smo blizu stava da se sa ovakvim zakonom ne smiju čekati opšti izbori, jer ne može da odgovori na sva pitanja. Rješenja iz postojećeg zakona su zastarjela, prevaziđena i izgubila su svoju funkciju i veoma su podobna za zloupotrebu.
Ko su najslabije karike proteklih izbora?
PETRIĆ: Otvorene liste, glasanje putem pošte, u odsustvu, nominacije članova biračkih odbora od strane partija, glavni centar za brojanje, cenzus koji je nizak i omogućava lak pristup izbornom procesu, a na sceni su ne glasačke liste, nego ogromne ponjave sa stotinama ljudi na otvorenim listama. Jedna od najslabijih karika je to što je CIK odgovorna za kompletnu izbornu proceduru, a ne drži to sve u svojim rukama.
Protiv svake, pa i najbanalnije odluke komisije, svako ima pravo da podnese žalbu, a sud to procesuira i donosi odluke koje se ne mogu uklopiti u pravni sistem i poredak i to pravo na sudsku zaštitu se mora ograničiti. Sve to može dovesti do ovakve situacije, gdje izbori nisu baš izraz demokratske volje.
Objava
Kada će biti objavljeni konačni, verifikovani izborni rezultati. Mogu li se očekivati neke izmjene u odnosu na do sada objavljene rezultate?
PETRIĆ: Po zahtjevu stranaka došlo je do ponovnog brojanja i određenih izmjena u osvojenim mandatima. CIK će uskoro donijeti izmjenu i dopunu postojeće odluke i kada se to završi, obje odluke biće sažete u jednu o potvrđivanju rezultata. Ta odluka će biti objavljena iduće sedmice u službenim glasilima.