Rekao je ovo profesor na Šumarskom fakultetu u Banjaluci, Zoran Stanivuković.
Dodao je da su se uslovi sredine od kada su stara stabla zasađena do danas potpuno promijenili i da je nemoguće očekivati da mogu doživjeti stotine godina. Ipak, naglašava, uz adekvatnu zaštitu njihov životni vijek može biti mnogo duži nego što jeste.
“Kada su u pitanju starija stabla, ona su već pri kraju svog životnog vijeka, ali da se prije deset, 20 godina djelovalo preventivno ona bi sada sigurno bila u boljem stanju”, rekao je Stanivuković.
Prema njegovom mišljenju, problem je što se ljudi i šira društvena zajednica sjete da drveće zahtijeva njegu kada ugledaju primjer nekog lošeg, bolesnog i trulog drveta.
“Preventivno treba djelovati na vrijeme, jer je staro, trulo i bolesno stablo nemoguće izliječiti i podmladiti”, dodao je Stanivuković.
U administrativnoj službi grada kažu da veliku pažnju poklanjaju praćenju zdravstvenog stanja drvoreda.
“Ove godine je primijećen nešto veći broj suvih stabala na zelenim javim površinama, a najkritičniji su stari drvoredi i za njih je urađena posebna studija zdravstvenog stanja u okviru koje su predložene mjere njege i održavanja”, rekla je koordinator za analitiku i odnose s javnošću u Odjeljenju za stambene i komunalne poslove i poslove saobraćaja Danira Pipić-Manojlović.
Istakla je da se sječa suvih i bolesnih stabala, kao i sadnja novih sadnica planiraju za svaku godinu, te da će se raditi sukcesivno zamjena stabala novim sadnicama
“Kada je riječ o sadnji novih vrsta najčešće se sade lipe, platani, breze, javor i jasen”, rekla je Pipićeva.
U Banjaluci se više puta dešavalo da se staro drveće sruši samo od sebe i ugrozi građane. U septembru prošle godine tri osobe lakše su povrijeđene je na njih palo veliko drvo platana u ulici Kralja Petra Prvog Karađorđevića, nedaleko od zgrade Pošta RS. Stotinjak metara dalje u julu je palo veliko stablo lipe na zgradu Muzeja savremene umjetnosti i oštetilo je.
Prioritet
“Onaj ko je zadužen za sadnju i za njeno planiranje mora da odredi da li je prioritet da drvored bude dekorativan, lijep i da pravi hlad ili je cilj da što duže opstane”, rekao je Stanivuković.
Naglašava da posebno detaljno treba analizirati ekološke uslove koji vladaju na terenu gdje se neka vrsta sadi, počevši od zemljišta pa do klime koja je tu zastupljena.
“Lipa je jedna od najdugovječnijih vrsta drveća na našim prostorima, ali ako se posadi na prostor koji će, za na primjer petnaestak godina, biti asfaltiran, onda će i životni vijek stabla biti kraći i to moramo prihvatiti”, objasnio je Stanivuković.
Tekst je prezet iz Glasa Srpske