I 17 godina nakon što je u akciji “Oluja” zauzet prostor nekadašnje Krajine, Hrvati i Srbi u Hrvatskoj imaju oprečne stavove o ovoj vojnoj operaciji.
U Hrvatskoj “Oluja” znači veliku operaciju i veliku pobjedu u kojoj su za samo 84 sata, od 4. avgusta u zoru do 7. avgusta, hrvatske snage zauzele oko 10.400 kvadratnih kilometara, odnosno 18,4 odsto teritorije. Uz podsjećanje da je u toj operaciji poginulo 174, a ranjeno 1.100 hrvatskih vojnika i policajaca, sve vrijeme se ističe da je “Oluja” uticala na završetak rata u BiH i mirnu reintegraciju istočne Hrvatske.
S druge strane, o spskim žrtvama i zločinima nad Srbima malo se ili nimalo ne govori, iako je posljednjih godina od strane hrvatskih službenih vlasti odata počast nekima od njih, kao što je to sa žrtvama masakra u Varivodama kod Knina koji su ubijeni nekoliko sedmica nakon “Oluje”.
Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) pobijeno je 678 civila, 410 u bivšem UN sektoru “Jug” koji je obuhvatao sjevernu Dalmaciju i Liku, a 268 u bivšem UN sektoru “Sjever” koji je obuhvatao Baniju i Kordun.
HHO podsjeća i na hiljade spaljenih kuća i opštu pljačku srpske imovine koja je uslijedila nakon egzodusa.
Na evidenciji beogradskog udruženja nestalih “Veritas” nalaze se imena 1.922 poginulih i nestalih Srba iz akcije “Oluja” i poslije nje, od čega su oko polovine bili stariji od 60 godina.
Među žrtvama je 546 žena i 19 lica do 18 godina starosti, ističu u “Veritasu”.
Broj izbjeglih Srba se takođe različito procjenjuje – hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000 do 500.000. Iako otprilike polovina onih koji su izbjegli ima hrvatska dokumenta, vratilo ih se značajno manje, a mnogi se nakon neuspješnih pokušaja da organizuju život u mjestima odakle su izbegli, ponovo vraćaju u Srbiju.