Golubovićeva je, u autorskom tekstu za “Blic”, rekla da joj je Đinđić ulivao energiju i strast za pobunu protiv osionosti vlasti i povjerenje da će još u pokretu osamdesetih i u devedesetim godinama odigrati značajnu ulogu u razvoju Srbije.
“A, kada je postao prvi izabrani demokratski predsednik, mnogi od nas su verovali da će se izboriti za bolje dane”, naglasila je Golubović.
Kako je ukazala, mnogi su se prevarili u ocjeni da li će poslije groznih međuetničkih ratova i bujanja nacionalizma, te raspada Jugoslavije, većina naroda biti spremna da slijedi Đinđićevu “odlučnu demokratsku politiku”, budući da je nailazio na velike prepreke i teškoće, prije svega u “izvršenju lustracije i oslobađanju od nasledja nedavne prošlosti”.
“Neprocenjiva vrednost Zorana Đinđića je bila u tome što se on nije ustručavao da vodi nužne i nepopularne mere, odgovarajući na zamerke da on nije došao ovde da ‘stekne popularnost već da uradi ono što mora'”, istakla je ona.
Golubovićeva je kritikovala i neke postupke njegove vlade i dodala da je Đinđić uvijek bio spreman da je sasluša i vidi šta se može popraviti. “Vreme u koje smo došli poslednjih godina, a naročito posle izbora 6. maja ove godine, liči mi na Srbiju koja nestaje, u koju se vraćaju svi mračni programi i dogadjaji iz devedesetih godina, na čelu su njihovi tvorci i ne smem ni da mislim u kakav će nas ponor dovesti”, rekla je Golubović.