Podaci pokazuju da samo 43% stanovništva EU poznaje internet u srednjoj
ili visokoj meri i ume, na primer, da ga koristi za telefoniranje ili da
napravi veb stranu. Gotovo četvrtina nema nikakvih IT znanja.
Procenjuje se da će broj slobodnih radnih mesta koja zahtevaju ICT
stručnost narasti na 700.000 do 2015. godine.
Evropski IT
sektor trenutno je zaslužan za 6% bruto društvenog proizvoda i u njemu
je zaposleno preko osam miliona ljudi. I pored rasta potražnje za bržim
pristupom internetu i boljom mobilnom povezanošću, kupovina preko mreže
se još uvek obavlja pretežno u nacionalnim granicama, jer se samo
desetina mrežnih kupaca odlučuje da ih prekorači. Pored toga, većina
malih i srednjih preduzeća niti kupuje niti prodaje preko mreže, a
ulaganja u komercijalna istraživanja su obustavljena.
„Privrženost načinima razmišljanja i poslovnim modelima dvadesetog veka
štete evropskoj ekonomiji, što je zaista sramota“, izjavila je komesarka
za digitalnu agendu, Neli Krus. „Nedovoljnim investiranjem pogađamo
sebe u nogu. Evropu će pregaziti njeni globalni takmaci ukoliko ostanemo
samozadovoljni.“
Uprkos tome, Evropska komisija ima i par
razloga za optimizam: mobilni internet je u protekloj godini porastao za
62% tako da EU sada ima 217 miliona mobilnih pretplatnika s brzom
vezom; 68% Evropljana redovno posećuje internet; 170 miliona koristi
društvene mreže, a po prvi put je većina ekonomski slabostojećih
Evropljana koristila internet.
Evropska komisija inače ima
veoma ambiciozne digitalne ciljeve. Želi da svaki Evropljanim do 2020.
ima pristup internetu brzinom od najmanje 30 megabita u sekundi a da
polovina koristi usluge od 100 Mb/s. „Telekomunikacioni sektor će imati
ključnu ulogu u trci ka digitalnom evropskom društvu u kome će se rast i
poslovi ostvarivati boljim i bržim mrežnim aktivnostima“, navodi se u saopštenju objavljenom u ponedeljak.
Međutim, Komisija smatra da je za uvođenje brzog interneta potrebno
više koordinacije u primeni telekomunikacionih pravila. Trenutno među
evropskim zemljama postoje znatne razlike u cenama brzog pristupa
internetu i pravilima o mrežnoj neutralnosti, a telekomi i dalje papreno
naplaćuju mobilni roming.
Udruženje evropskih operatora
telekomunikacionih mreža (European Telecommunications Network Operators,
ETNO), iskoristilo je ovo saopštenje kao priliku da još jednom pozove
da se cene pristupa bakarnim mrežama ne menjaju, jer smatra da se
njihova uloga u ostvarivanju ciljeva digitalne agende ne sme
potcenjivati.
Nova regulativa o harmonizaciji e-potpisa i
drugih servisa koji zahtevaju garantovano poverenje, akcioni plan
e-trgovine koji treba da olakša prekogranični pristup proizvodima i
strategije EU za računarski oblak i internetsku bezbednost, evropski
zakonodavci će razmatrati sledeće godine.