Odluka je izglasana i i bez obzira na stav holandske vlade, koja je
ranije odlučila da suspenduje odluku o potpisivanju ACTA dok mišljenje o
njoj ne da Evropski sud pravde.
Zaključak poslanika holandskog
parlamenta je da se ACTA može tumačiti na načine koji su suprotni
privatnosti i internet slobodi, i zato se ne sme potpisati, a zahtev
koji su izglasali takođe sprečava druge parlamentarce u budućnosti da
glasaju za sporazume poput ACTA.
“Zaštita autorskih prava bi se
više trebala usmeriti na povećanje dostupnosti legalnih sadržaja na
internetu”, stoji u zaključku.
“Sporazum ACTA treba skloniti sa
dnevnog reda, bez obzira kakvu odluku donese Evropski parlament”, rekao
je poslanik holandskog parlamenta Kees Verhoven, glavni zagovarač
nepotpisivanja sporazuma koji je pokrenuo tu temu juče u parlamentu,
prenela je ruska televizija RT.
Predstavnica holandskog
Ministarstva privrede, poljoprivede i inovacija Liza Neves Gonkalves,
rekla je da je vlada ranije ove godine saopštila da neće potpisati ACTA
sve dok se ne objasni da on ne krši ustav Holandije i EU.
Sporazum ACTA u januaru su potpisale 22 države članice EU, SAD, Japan,
Kanada, Novi Zeland, Australija, Singapur, Južna Koreja, Maroko, Meksiko
i Švajcarska.
Dokument nisu potpisale članice EU – Nemačka,
Estonija, Slovačka, Kipar i Holandija, dok su Češka, Poljska i Letonija
saopštile da odustaju od ratifikacije sporazuma.
Evropska komisija je saopštila da dokument trebaju ratifikovati sve zemlje potpisnica da bi on stupio na snagu.
Sporazum je izazvao negodovanje među aktivistima pokreta za slobodu
govora, koji smatraju da ACTA vlastima daje više ovlaštenja i da ide
dalje od kontroverznog američkog zakona – Stop on line piratskim aktima
(SOPA).