Prema prvoj proceni Brejvikovog stanja, koje je urađeno prošle
godine, Brejvik je proglašen psihopatom koji pati od šizofrene paranoje.
U obe komisije bili su stručnjaci, tako da bi sud u Oslu pred
kojim se sudi Brejviku, mogao da se nađe u neobičnoj situaciji da
odlučuje na osnovu dve procene s različitim rezultatima.
Ukoliko sud usvoji procenu da on pati od šizofrene paranoje, Brejvik bi
bio bliži osudi na boravak u mentalnoj ustanovi nego u zatvoru.
Prema drugoj proceni, međutim, na kojoj je insistirao sud pošto je prva
izazvala kontroverze, Brejvik je dovoljno uračunljiv da bi mogao
krivično da odgovara za počinjeni masakr jula 2011.
Komisija
eksperata koja je dobila zadatak da proceni kvalitet procene odborila je
nalaze prvog mišljenja, ali je prošlog meseca tražila od stručnjaka
koji su doneli drugo mišljenje, da obezbede dodatne informacije.
Komisija eksperata je saopštila da prilikom druge procene, njeni
autori, dvojica psihijatara, nisu dovoljno uzeli u obzir činjenicu da je
Brejvik možda prilagodio svoje ponašanje i izjave kako bi bio proglašen
uračunljivim, što i želi.
Prema norveškim medijima, tim
stručnjaka sada je odobrio drugo mišljenje kao validno, nakon što je
dobio dodatne informacije. Pitanje Brejvikove uračunljivosti, odnosno
psihičkog stanja, ključno je za ceo sudski proces, podseća AFP.
Brejvik želi da bude proglašen uračunljivim kako njegov manifest na
1.500 stranica usmeren protiv muslimana, ne bi bio shvaćen kao tekst
duševno bolesne osobe.
Ukoliko bude proglašen uračunljivim,
Brejviku je zaprećena kazna zatvora od 21 godine, koja je mogla da bude
produžena na neodređeno vreme ukoliko on bude bio smatran kao pretnja po
društvo.
Ukoliko bude proglašen neuračunljivim, on bi bio smešten na psihijatriju, verovatno doživotno.
Sada je na sudu u Oslu da donese odluku, kada bude u julu izrekao presudu.
Brejvik je na suđenju priznao da je u julu prošle godine ubio osam
ljudi kada je podmetnuo bombu u automobil koji je eksplodirao ispred
zgrade vlade i da je potom iz automatskog oružja na obližnjem ostrvu
Utoji ubio još 69 ljudi, uglavnom tinejdžera.
Optuženi na
suđenju nije pokazao nikakve znake kajanja, navodeći da su žrtve izdale
Norvešku time što su se zalagale za multikulturalizam.