U martu je još sve izgledalo dobro. Evropska unija je odobrila drugi paket pomoći za Grčku od 130 milijardi evra. Dogovoren je i istorijski otpis dugova. Agencije za finansijski rejting, koje su ubrzale propast zemlje, ponovo su podigle rejting Grčkoj. No, skupo plaćeni mir nije dugo trajao. Grci su na parlamentarnim izborima u nedjelju stavili političare pred naizgled nerješiv zadatak. Oni treba da formiraju vladu koja će odbiti zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Evropske unije o štednji, a istovremeno i da zadrži evro. Dalje pomoći Grčkoj će biti samo ako ona nastavi sa štednjom – jasna je poruka kreditora. Međunarodni finansijski štit EFSF već je uputio svojevrsno upozorenje Grčkoj, jer je umjesto pet milijardi evra aktuelne tranše, u Atinu poslao – četiri milijarde.
Iako postoji mogućnost da se u junu održe novi izbori, Grcima će i prije toga trebati daljih 30 milijardi evra, kako bi ostali solventni. Drugim riječima, Grcima ne preostaje ništa drugo do da ipak daju svoje glasove dvjema etabliranim strankama koje su zemlju i dovele do ivice ponora. Ako to ne učine, bankrot će teško moći da se izbjegne. A šta će se onda desiti? Takav bankrot bi mogao da dovede do ekonomskog haosa u Grčkoj. Vlada više ne bi mogla da isplati plate svojim službenicima, snabdjevanje vodom i strujom bi se prekinulo, preduzeća bi masovno odlazila pod stečaj. Atina bi morala i da obustavi vraćanje dugova, što bi prije svega pogodilo grčke banke, u čijim rukama se nalazi najveći broj grčkih državnih obveznica. Osim toga, „moglo bi doći do pravog juriša na te banke“, kaže Kristijan Šulc iz banke Berenberg: “Jer, grčki ulagači će pokušati sve da povuku svoj novac iz banaka i da ga prebace u inostranstvo.
Bankarski sektor bi bio ruiniran, a to bi se loše odrazilo i na druge banke u Evropi. Stručnjaci ipak polaze od pretpostavke da posljedice po banke u inostranstvu neće biti tako teške. Poslije otpisa dugova, u njihovom posjedu bi trebalo da je još oko 40 milijardi u vidu grčkih obveznica. No, sve manje političara strahuje i od eventualnog širenja takvog scenarija na druge zemlje. Tako je stručnjak Stranke slobodnih demokrata za budžet Oto Frike, rekao da „neuređeni stečaj više ne plaši ljude jer zemlje evrozone posljednjih mjeseci i nisu radile ništa drugo do pripremale se za takav slučaj. Bitno bi se smanjila i spremnost drugih zemalja da ponovo pomažu Grcima da se izbave iz haosa u koji su se, kako to većina misli, dobrovoljno i survali“. Doduše, zemlje evrozone ne namjeravaju ni da sjede skrštenih ruku. One bi vjerovatno pokušale da zaslade Grčkoj istupanje iz evrozone jakom novčanom injekcijom.