Građani Srbije u nedjelju su birali predsjednika države, poslanike u republičkom i vojvođanskom parlamentu i predstavnike lokalnih vlasti, a prema podacima Republičke izborne komisije na osnovu obraćnog glasačkih listića sa 25,98 odsto biračkih mjesta na predsjedničkim izborima u Srbiji vodi lider lider Demokratske stranke i koalicije “Izbor za bolji život” Boris Tadić sa 24,81 odsto osvojenih glasova, dok je drugi Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić sa 24,71 odsto.
Boris Tadić, kandidat Demokratske stranke za predsjednika Srbije, nakon glasanja je rekao da očekuje pobjedu i dodao da je izborna odluka građana bitna za budućnost Srbije i stabilnost Evrope, a Tomislav Nikolić, kandidat Srpske napredne stranke za predsjednika Srbije rekao je da će on biti pobjednik na izborima, te da će buduću vladu Srbije formirati njegova stranka.
Mi se pitamo da li će izbori u Srbiji imati uticaj na Republiku Srpsku, cjelokupnu državu, ili pak region, na što nam je Vedan Škoro, urednik političkog magazina “Amplituda” rekao da ne očekuje neku bitniju promjenu.
“Poslije ovih izbora neće biti neki bitnijih promjena. U Srbiji će vlada biti formirana na osovini demokratske i socijalističke partije, ali je pitanje da li će umjesto Dinkića i Ujedinjenih regiona biti LDP ili neko drugi, ali u svakom slučaju to je ta okosnica. I rezultati su pokazali da ne treba očekvati neke značajnije promjene. Ako bude i malih promjena u Srbiji u odnosu na Republiku Srpku, BiH, ili region neće biti bitnijih promjena, jer će Srbija, imajući u vidu izborne rezultate, nastaviti Evropski put koji je započela. Ovi izbori su jedinu promjenu donijeli u tome da je Socijalistička partija Srbije značajno ojačala i ona će biti važan faktor u narednom periodu, ali i u tom kontekstu promjene mogu biti samo u određenim nijansama”, rekao je za BUKU Škoro.
Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj Skupštini RS rekao je da postoji mala vjerovatnoća da će u Srbiji pobijediti one snage koje ne smatraju Republiku Srpsku najvažnijim spoljnopolitičkim interesom Srbije, i koje bi joj uskratile adekvatnu podršku.
“Ipak, lično me raduje da su građani Srbije potvrdili svoje povjerenje strankama na vlasti koje su programski i ideološki bliske strankama na vlasti u Republici Srpskoj, što dalje znači nastavak dobrih odnosa RS i Srbije”, rekao je za BUKU Mazalica.
Profesor Filozofskog fakulteta Enver Kazaz kaže da će Srbija, s ovakvim rezultatima, očigledno nastaviti dalje da destabilizuje Bosnu i Hercegovinu.
„Ništa se nije promijenilo u Srbiji, niti čak da Tadić pobjedi Nikolića u drugom krugu predsjedničkih izbora, neće se bitno promijeniti politika Srbije prema regiji, konkretno prema BiH. Republika Srpska će i dalje biti uteg koji sprečava demokratizaciju Srbije sprečava njenu pluralizaciju i da je srpsko društvo talac, na neki način, dodikove separatističke politike. Vrlo je važno imati u vidu da je sa Dačićem i njegovim skokom Srbija otišla u desno u odnosu na prethodne izbore. Ako bude nova-stara vlada ojačaće desni faktor u njoj i to je vjetar u leđa separatizmu RS. Ne vjerujem da će Srbija promijeniti odnos prema destabiliziranju Crne Gore, ne vjerujem da će nova vlast promijeniti odnos prema nacionalnim manjinama, ali u svakom slučaju, bez bitnih promjena politike u Srbiji, regija neće moći da ostvari brzi napredak ka EU“, naglasio je Kazaz za RSE.
Reakcije iz regiona
Žarka Radoja, novinarka iz Beograda rekla je da jedna od rijetkih pozitivnih stvari ovih izbora, ako se to može smatrati pozitivnim, jeste činjenica da predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik nije uspio Borisu Tadiću da donese potrebne glasove desnice.
“To bi, ako Tadić bude odlučio ozbiljno da se pozabavi analizom ovih izbora i verovatnim trećim mandatom, moglo da donese preokret u politici DS prema RS i BiH. Sve ostalo je, manje više, očekivano. Srbija je odavno otišla u desno, čemu je kumovao i DS, a to je na ovim izborima samo potvrđeno. Pozitivna je i činjenica da SRS nije uspela da pređe cenzus prvi put u svojoj 20-godišnjoj istoriji. Ono što je neobično, gledajući preliminarne rezultate, jeste činjenica da LDP u Beogradu, gde su bili u vlasti, nije uspeo da pređe cenzus, da je nevažećih llistića, za koje se smatra da su razočarani glasači DS i LDP, bilo više nego onih koji su glasali za koaliciju ‘Preokret’. Takođe, ne sme se zanemariti lokalni uspeh ekstremno desne stranke ‘Dveri’ koja je u Čačku uspela da osvoji čak 15 odsto glasova, a u Novom Sadu su prešli cenzus”, rekla je za BUKU Radoja.
Ona je dodala da ćemo narednih dana prisustvovati političkoj pijaci, koja neće biti gotova ni do drugog kruga predsjedničkih izbora i biće neizvesna do samog kraja.
“Na ovim izborima SPS je osvojio duplo više glasova nego na prošlim, i vrlo je moguće da će Srbija, 12 godina nakon pada režima Slobodana Miloševića, imati premijera iz te stranke. Suštinski, jedini pobednik ovih izbora jeste Ivica Dačić i koalicija SPS-PUPS-JS koja će određivati buduću politiku Srbije. Njihov povratak na političku scenu omogućio je DS i Boris Tadić, a njihov uspeh na ovim izborima, takođe mogu zahvaliti DS-u i njihovom politikanstvu koje je dovelo Srbiju tu gde je danas – u siromaštvo, autizam i nacionalizam”, zaključuje Radoja za naš portal.
Miloš Vasić, na T portalu dao je svoju analizu izbora u Srbiji u kojoj je istakao da stranke i predsjednički kandidati kao da su marljivo izbjegavali bilo kakve najave svoje buduće vanjskopolitičke orijentacije prema susjednim državama, iako je, očito, riječ o tematici nadasve važnoj.
“Jedina predizborna tema iz susjedstva jest, naravno, Republika Srpska koju nitko osim – za sada – Čedomira Jovanovića ne smatra inozemstvom. Tako se Mile Dodik još davno prije ove kampanje nametnuo kao lice nadasve važno u srbijanskoj unutarnjoj politici. To su Tadićevi ljudi shvatili odmah i prisvojili Milu Dodika zauvijek: čovjek u ovih nekoliko mjeseci ne može ni onu Mesićevu ‘konzervu sardina’ otvoriti, a da iz nje ne iskoči brat Mile. To ide na živce onim desnijim nacionalistima koji bi rado uzeli Milu za sebe, ali ni Mile nije naivan: kao vješt političar, on se priklanja jakima, a ne slabima”, zapisao je Vasić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Vladimir Pavićević smatra da je drugi krug izbora neizvestan i dodaje da, bez obzira na sigurnost Ivice Dačića koji je u postizbornoj večeri rekao da se ne zna ko će biti predsednik Srbije, ali se zna ko će biti premijer, aludirajući na sebe, ni pozicija SPS nije sigurna u formiranju nove vlade.
“Za mene je to ogromno iznenađenje i jedna zapitanost mi se javila dokle smo stigli 12 godina nakon 5. oktobra kada imamo SPS sa ljudima koji su i dalje tu, a koji su u jednoj meri oličavali režim protiv koga smo morali da izvodimo revoluciju, da ta stranka uspeva 16 procenata glasova, što obezbeđuje Dačiću da tvrdi da se zna koja će stranka imati premijera bez obzira ko će imati predsednika Srbije. Ovaj ishod je siguran znak da je SPS pobednik ovih izbora. To ne znači, po mom sudu, da je izvesno da će SPS biti u budućoj vladi ali postoji velika verovatnoća za to”, kazao je Pavićević za Radio Slobodnu Evropu.
Svijet o izborima u Srbiji
Rojters ocjenjuje, da su na izborima izjednačeni liberali koji su do sada bili na vlasti i desna opozicija, ali da je stranka Slobodana Miloševića ta koja će odlučiti ko će vladati u narednom periodu.
Britanski Bi-Bi-Si navodi, da u drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji idu “liberal” Tadić i lider SNS Tomislav Nikolić “bivši nacionalista”.
“Srbi su podigli nade za reizbor Borisa Tadića, najvećeg zagovornika EU u Srbiji”, piše list “Volstrit žurnal”.
“Fajnenšel tajms” ocjenjuje, da su ovo prvi izbori od svrgavanja Miloševića 2000. godine na kojima dva glavna predsjednička kandidata i dva najveća politička bloka tvrde da podržavaju ulazak Srbije u Evropsku uniju. Britanski list, međutim, navodi da neki analitičari dovode u pitanje proevropsko opredjeljenje Nikolića, bivšeg člana nacionalističke Srpske radikalne stranke.
AP navodi, da su na predsjedničkim izborima u drugi krug ušli proevropski kandidat Tadić i nacionalista Nikolić, dok će novu vladu, najvjerovatnije, formirati prozapadne stranke. Ovi opšti izbori predstavljali su jasan izbor između demokrata i nacionalista, koji bi mogli da se vrate na vlast prvi put od kada je svrgnut Slobodan Milošević 2000. godine, navodi AP i dodaje da su izbori ključni za brzinu sprovođenja ekonomskih i društvenih reformi koje traži EU.
Agencija AFP javlja da su na parlamentarnim izborima desni populisti u prednosti u odnosu na proevropske snage.
Drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji održava se 20. maja, a do tada će put kojim će Srbija ići biti neizvjestan.