Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano je da političke stranke mogu obezbijediti sredstva iz budžeta BiH za finansiranje parlamentarnih grupa, u skladu sa članom 10. ovog zakona, entitetskih budžeta i svih njihovih nižih jedinica, u skladu sa entitetskim zakonima, kao i iz Brčko Distrikta BiH.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine se, u skladu sa svojim nadležnostima iz Zakona o finansiranju političkih stranaka, obratila svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da joj se dostave podaci o sredstvima koja su u periodu 01.01.2011. do 31.12.2011. godine uplaćena političkim subjektima (političkim strankama, koalicijama političkih stranaka i nezavisnim kandidatima) iz budžeta opština, gradova, kantona, Brčko distrikta BiH, te oba entiteta i državnog budžeta.
Na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, podatke su dostavili svi nivoi vlasti, osim tri opštine: Široki Brijeg, Istočni Stari grad Sarajevo i Trnovo.
Političkim subjektima u 2011. godini iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini isplaćena su sredstva u iznosu od 19.956.137,41 KM. Tako je u prošloj godini iz budžeta opština izdvojeno preko 7.122.137,42 KM, odnosno skoro 36 odsto, a iz budžeta gradova 941.314,92 KM!
Iz budžeta Brčko distrikta, za političke subjekte u prošloj godini izdvojeno je 200.000,00 KM, dok je sa entitetskih budžeta novac bio usmjeren ovako: Federacija BiH je finansirala političke subjekte sa iznosom od 3.475.152,50 KM dok je iz Budžeta Republike Srpske političkim partijama isplaćeno 3.200.001,00 KM. Kantonalni budžeti isplatili su političkim partijama 4,386.311,72 KM.
Kada se govori o državnom nivou, iz budžeta je isplaćeno političkim strankama 292.005,28 KM, dok je za rad klubova utrošeno 339.214,57 KM.
Iz budžeta Republike Srpske, najviše novca, milion i dvjesto hiljada KM, što je gotovo trećina, dobio je SNSD, dok je SDS-u pripalo oko 620 hiljada KM.
Prema dostupnim podacima, iz gradskog budžeta Banjaluke u 2011. godini za političke subjekte izdvojeno je 286.772,07 KM.
Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, za BUKU kaže kako ovaj iznos ne bi bio veliki da građani finansiraju odgovorne, demokratiji odane i nekorumpirane partije.
“S obzirom da u BiH imamo partokratiju, a ne demokratiju, da partije ne zastupaju većinske interese građana u institucijama vlasti, da su korumpirane i da će u ovoj godini stvarno potrošiti na izbornu kampanju preko 100 miliona KM, onda je svaka marka budžetskog i drugog novca previše za ovakve partije,”
Srđan Blagovčanin, izvršni direktor organizacije Transparency BiH, tvrdi kako se radi o vrlo značajnim sredstvima koja se sa svih nivoa vlasti izdvajaju za političke partije. On kaže za BUKU kako, nažalost, ne postoji gotovo nikakva kontrola nad utroškom tih sredstava.
”Ilustrativan je podatak da je CIK objavio tek reviziju za 2009 godinu. Čak i kada se desi da budu otkrivene neke nepravilnosti, kazne koje se izriču su potpuno apsurdne”, navodi Blagovčanin.
U BiH postoji konstantan rast izdvajanja sredstava za finansiranje političkih partija. Prema podacima CIK-a, od 2004. do 2009. godine taj iznos je skoro uduplan i u tom periodu je potrošeno oko 110 miliona KM u te namjene. Taj rast je posljednjih godina zaustavljen, međutim upitno je koliko CIK ima kapacitete da se bavi tako odgovornim poslom kao što je nadzor nad finansijama političkih partija. Kao ilustrativan primjer, Blagovčanin navodi i operacionalizovanje dogovora vladajuće političke šestorke potpuno ilegalnim procesom raspisivanja konkursa za članove CIK-a u izbornoj godini, što predstavlja brutalno narušavanje zakona i nastavak kompromitacije CIK-a, ali i izbornog procesa u cjelini.
Budžetska izdvajanja za političke subjekte ujedno predstavljaju i “najtransparentniji” vid finansiranja političkih subjekata, jer postoje egzaktni podaci u vidu predloženog budžeta i utrošenog novca. Ono što predstavlja problem jeste nedostatak kontrole utrošenih sredstava. Drugim riječima, političke partije dobijaju novac, a ne zna se tačno za šta.
Upravo je organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Fondom otvoreno društvo BiH, prije mjesec dana objavila Izvještaj o monitoringu finansiranja političkih partija u BiH za 2010. i 2011. godinu, koji ukazuje na brojne nedostatke u zakonskom okviru koji reguliše ovu oblast i njegovoj primjeni, kao i na potpuno odsustvo volje zakonodavaca da se unaprijedi odgovornost i transparentnost političkih stranaka.
Prema istraživanju ove nevladine organizacije, sam zakonski okvir ostavlja velike mogućnosti za zloupotrebe od strane političkih stranaka i to kroz nekoliko vidova moguće zloupotrebe. Kako je navedeno u izvještaju, ništa ne sprečava cirkulaciju neobračunatih tokova novca, jer nedostaju odredbe koje obavezuju na korištenje jedinstvenih bankovnih računa. Nadalje, ne postoji obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja stranaka, što smanjuje uvid u njihovo finansiranje.
Zakonski okvir ne uspijeva da prikaže punu sliku finansijskih kretanja vezanih za stranke, jer ne sadrži pravila ili ograničenja vezana za troškove političkih stranaka. Kada je riječ o Centralnoj izbornoj komisiji, ona, prema zaključcima TI BiH, ima ograničene kapacitete i nadležnosti, te nije nadležna za reviziju troškova niti ima dovoljno ljudskih resursa za sprovođenje efikasne revizije. Kako je dalje zaključeno, strankama se „isplati“ kršiti zakon, pogotovo u slučaju finansiranja kampanja, jer suviše niske novčane sankcije ne motivišu na poštivanje propisa.
Transparency je izvršio analizu utroška sredstava u predizbornoj kampanji 2010. godine, a temeljni problem sa finansiranjem kampanja, navodi Blagovčanin, leži u činjenici da niko sa sigurnošću ne može čak ni približno utvrditi visinu prihoda političkih partija.
”To je do te mjere veliki problem da ugrožava i sam legitimitet izbora. Političke partije naprosto ne biraju sredstva kako bi došli do prihoda, a takođe nemaju pretjeranih skrupula ni u trošenju finansijskih sredstava”, navodi izvršni direktor TI BiH.
TI BiH je prateći prošlu predizbornu kampanju konstatovao brojna kršenja zakona, od direktnog finansiranja političkih partija od strane javnih preduzeća i budžeta, pa do praktično potpuno javne kupovine glasova. Nažalost, potpuno je izostala reakcija nadležnih insitucija u svim slučajevima koje je ova organizacija pripremala.
Pooštravanje nadzora nad finansiranjem i troškovima političkih partija neophodno je kako bi se povratilo povjerenje građana u političke partije, imajući u vidu da rezultati svih istraživanja TI BiH ukazuju na to da građani kao glavne krivce za prisustvo korupcije u BiH vide političke partije, te da apsolutno nemaju povjerenja u to da će stranke zastupati njihove interese nakon izbora.
”Zbog velikih iznosa novca, posebno velikog procenta sredstava poreskih obveznika koja su na raspolaganju strankama, ozbiljniji i strožiji pristup regulisanju načina na koji se stranke finansiraju i troše sredstva postaje još važniji kako bi se smanjile zloupotrebe javnih sredstava, kao i uticaji privatnih interesa na rad stranaka”, navodi se u zaključcima Monitoringa finansiranja političkih partija u Bosni i Hercegovini.