Poređenje sa Nacionalsocijalističkom nemačkom radničkom partijom
“koštalo” ga je mnogih kritika iz sopstvenih i redova drugih političkih
stranaka.
“Uspon Piratske stranke protiče tako rapidno kao NSDAP
izmedju 1928. i 1933. godine”, rekao je Delius nemačkom nedeljniku
Špigl, što je naišlo na kritike i distancu “piratskog” šefa Sebastijana
Nerca.
“Svako mora dobro razmisliti šta govori i kakva istorijska
poređenja čini i kakvo to dejstvo može imati. Uzeti NSDAP za poredjenje
je naravno potpuna besmislica”, rekao je Nerc.
Delius je već
povukao prvu konskevencu zbog izjava o “piratima” i “hitlerovcima” i
danas odustao od kandidature za visoku partijsku poziciju.
“Ja
sam naneo ekstremnu štetu ‘piratima’ kroz nepromišljeni citat”, rekao je
Delius, takodje, “Špiglu”, dok je partijski šef Nerc od svojih ljudi
zahtevao bolje forme u ophodjenju.
Ovo nije prvi put da su se “piratski” putevi u verbalnom smislu ukrstili sa nacističkim.
Nerc je nedavno priznao je da su neki “pirati” bili članovi ekstremno
desne Nacionaldemokratske partije (NPD) i ocenio to kao “mladalački
greh” i “mladalačku naivnost”.
“Postoje neki koji su, iz
mladalačke naivnosti, postali članovi NPD, čiju ekstremno desnu politiku
nisu prozreli…. ako takav neko, posle godinu dana napusti partiju,
onda se mladalački greh mora oprostiti…”, rekao je Nerz dnevniku
“Velt”.
U javnosti su se pojavile informacije iz pokrajina
Meklenburg-Prednje Pomeranije i Bavarske o bivšem članstvu kod
neonacista sadašnjih “pirata”, a Nerc kaže da njegova Piratska partija
odbacije svaku ekstremističku i politiku mržnje prema strancima i da oni
koji to zagovaraju nemaju budućnost kod “pirata”.
Posle izbora
u Berlinu, “pirati” ne mogu (prema sopstvenim navodima) da se odbrane
od novih članova i, u medjuvremenu su porasli na najmanje 25.000
“pirata” i, sudeći prema anketama, posle demohrišćana kancelara Angele
Merkel i socijaldemokrata koje vodi Zigmar Gabijer, postali su treća po
snazi politička partija.
Poredjenja radi, dve velike partije –
opoziciona Socijaldemokratska i vladajuća Hrišćansko-demokratska unija,
kancelara Merkel imaju po pola miliona članova, bavarska
Hrišćansko-socijalna unija oko 150.000, Levica više od 70.000, vladajući
liberali šefa diplomatije Gvide Vestervela 65.000 i Zeleni oko 50.000
članova.
Kada je reč o “piratima”, partiji osnovanoj 2006.
godine, koja je još nedavno imala 12.000 članova, a sada 25 000, medji
pišu da tipičan ”pirat” ima 30 godina. On je, kao po pravilu,
muškarac, pripadnik ”internet generacije” i veoma je dobro obrazovan –
mnogi od njih se bave naukom u oblasti prirodnih nauka.
Kada
je reč o tome ko je birao ”pirate” u Berlinu i ko bi ih birao na
saveznom nivou, analitičari kažu da je tu reč, uglavnom, o onima koju su
nekada glasali za Zelene ili Levicu, nastalu spajanjem naslednika
bivših istočno-nemačkih komunista i WASG stranke.
Oni kažu da su “pirati”, pre svega, profitirali od velikog nezadovoljstva gradjana drugim partijama.
Najvažniji ciljevi “pirata” su više slobode na internetu, više zaštite
podataka, manje video-nadgledanja, ukidanje biometrijskih pasoša, pravo
na besplatne kopije, recimo, muzike na internetu – a osim toga, na
berlinskom programu partije našli su se i zahtevi za legalizaciju
snabdevanja “za sopstvene potrebe” kanabisom, odnosno proizvodima od
kanabisa.
Kada je, medjutim, reč o privrednim temama, tu se
“pirati” drže po strani i, kako ih opisuju, pomalo podsećaju na “zelene”
u svojim “ranim godinama”.