Za usporedbu, u Francuskoj ima više od milijun udruga i godišnje ih se
registrira oko 70.000 novih, dok najviše udruga ima u najmnogoljudnijoj
demokratskoj zemlji svijeta, Indiji, više od 3,3 milijuna.
Slobodno i dobrovoljno udruživanje fizičkih i pravnih osoba u udruge
jedno je od obilježja demokracije, tako da i Ustav svakome jamči pravo
na slobodno udruživanje radi zaštite probitaka ili zauzimanja za
socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve. Mnogo udruga time na sebe preuzima dio posla koji
bi trebali obavljati država ili županije, gradovi i općine, odnosno
djeluju kao korektiv vlasti i inicijator novih ideja. To je i razlog
zašto se djelatnost udruga, iako ih se naziva nevladinima, financira i
iz javnih izvora.
Prema podacima iz registra udruga, najviše ih je sportskih, 15.790, od čega je 2.455 nogometnih klubova, otkriva Vjesnik.
Njihova aktivnost, a posebno način financiranja, ne može se
uspoređivati s udrugama poput Gonga koje se bave unapređenjem
demokratskih standarda i civilnog društva u cjelini ili s udrugama
kojima je cilj pomoć određenim skupinama stanovništva ili okupljanje
građana oko nekog zajedničkog interesa. Kulturnih udruga ima 6.822, od
čega je 1.279 kulturno-umjetničkih društava, a vatrogasnih udruga je
2077. Socijalnih udruga ima 1.626, a njih 411 bavi se okupljanjem i
zaštitom hendikepiranih i osoba s invaliditetom.
Sudionici i stradalnici Domovinskog rata okupljeni su u 1.110 udruga,
779 je ekoloških udruga, 769 hobističkih, etničkih udruga ima 407, 370
zavičajnih, a 280 studentskih. Najviše udruga ima sjedište u Zagrebu,
10.531, no to je tek oko 22 posto svih udruga, što znači da ih 78 posto
djeluje u ostalim dijelovima Hrvatske i time pridonosi društvenom
razvoju tih sredina. Status udruga imaju i institucije osnovane još u
19. stoljeću, poput najstarije hrvatske kulturne ustanova Matice
hrvatske ili Hrvatskoga glazbenog zavoda, najstarije glazbene ustanove.
Udruge su i Hrvatski Crveni križ, Viteško alkarsko društvo Sinj,
Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih
književnika, Hrvatski autoklub, Zelena akcija i brojne u javnosti
poznate organizacije. No, u registru su se našle i mnoge nepoznate
udruge zanimljive po svom nazivu ili ciljevima djelovanja. Među njima
su, primjerice, Štumpavica, udruga suvlasnika zgrade u Zagrebačkoj 16 i
16a u Krapinskim Toplicama, Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, Udruga
žrtava Janafa, udruga Posavska češnjovka, Hrvatski klub štovatelja
fileka Purger fileki 2000, Antuntun – udruga za rastjerivanje dosade,
kao i Špajza, udruga iz Zagreba koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom
humanitarne pomoći i drugim humanitarnim aktivnostima.
Najviše ih nazvano po Ličanima Anti Starčeviću i Nikoli Tesli
Dio udruga nazvan je u čast povijesnih osoba, a najviše prema Josipu
Brozu Titu, njih 24, no riječ je zapravo o Društvu Josip Broz Tito sa
sjedištem u Zagrebu i njegovim podružnicama. Rekorderi su stoga dvojica
Ličana, Ante Starčević i Nikola Tesla, čije ime nosi 17 udruga, pri čemu
Starčevićevo ime nose i boćarski klubovi u Zagrebu i Slavonskom Brodu.
Ime kralja Tomislava nosi devet udruga, od čega po jedan boksački,
boćarski, karate i stolnoteniski klub, a kralja Zvonimira osam udruga,
od toga po jedan hrvački, teniski, karate, boksački i kick-boxing klub.
Ime Alojzija Stepinca nosi sedam udruga, među njima i atletski klub iz
Zadra. Ime Franje Tuđmana nosi samo jedna udruga, Hrvatski kulturni
centar dr. Franjo Tuđman iz Darde.