(Ne)važne dileme oko Zakona o umjetnoj oplodnji

Ministar zdravlja Rajko Ostojić ponovio je i danas za
tportal da će ‘novi Zakon o MPO-u biti plod javne rasprave u kojoj će
svatko imati priliku iznijeti svoja stajališta, naime, prijedlog Zakona
će za oko dva tjedna biti na Vladinoj koordinaciji i predstavljen
javnosti, a dotad treba prepustiti struci da odradi svoje i definira
prijedlog Zakona’. Međutim, takav šturi odgovor koji ministar daje već
nekoliko dana ne zadovoljava javnost, koja bi rado vidjela temeljem čega
Ostojić govori da je riječ o jednom od najnaprednijih zakona u Europi.

Upravo suprotno, upozoravaju iz udruge Roda, pa tako Jelena Koprić
podsjeća da bi i ‘prema novim odredbama Hrvatska trebala ostati jedina
zemlja Staroga kontinenta s ograničenjima oplodnje jajnih stanica, zatim
donatori spolnih stanica nisu anonimni, a nije jasna ni situacija oko
zamrzavanja zametaka’. Također, žalosni su jer uopće nisu bili uključeni
u izradu prijedloga koji je radilo zapravo staro povjerenstvo
zahvaljujući kojemu i imamo jedan od najrestriktivnijih zakona na
svijetu. Od novog ministra očekivali su i očekuju više, a Koprić kaže da
se i dalje nadaju poboljšanju Zakona.

Strah od gubljenja po listi prioriteta

U međuvremenu, svjedočimo dilemama bivšega ministra zdravlja Darka Milinovića.
Naime, ‘kako će žene bez partnera dokazati neplodnost’, zavapio je taj
ginekolog nakon što se u izjavama oko nacrta prijedloga novoga Zakona o
medicinski potpomognutoj oplodnji, koji službeno zasad nigdje nije
objavljen, spomenula mogućnost da bi pravo na umjetnu oplodnju dobile i
žene bez partnera. Dakako, Milinović, inače jedan od kandidata za
predsjednika HDZ-a, pritom nije propustio tvrditi da prijedlog novoga
Zakona nije u skladu s konvencijama o pravima djeteta.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Premda je takvo manipuliranje pravima djeteta općepoznati plašt ispod
kojega Katolička crkva i dalje gura svoje staro protivljenje umjetnoj
oplodnji, ali i istopolnim zajednicama, pa pogotovo onda mogućnosti da
bi homoseksualni parovi imali djecu, a sve u misiji očuvanja svojega
koncepta obitelji, udruge koje se bore protiv neplodnosti strahuju da će
se aktivnost zagovaranja boljeg i naprednijeg zakona iscrpiti upravo i
samo na pitanju žena bez partnera koje bi imale pravo na umjetnu
oplodnju. U neformalnim razgovorima, s obzirom da ne žele da budu krivo
shvaćeni kao homofobi, može se čuti da Zakon o MPO-u nije zakon koji
treba omogućiti pravo lezbijkama da imaju djecu, nego da neplodne žene
bez obzira na spolnu orijentaciju, sa i bez partnera, te neplodni parovi
mogu pokušati ostvariti pravo na roditeljstvo.

Utvrđivanje neplodnosti nije dilema

U tom smjeru razmišljaju i stručnjaci različitih profila s kojima smo
razgovarali, ali koji se ne žele službeno oglašavati do objave nacrta
prijedloga Zakona, ističući da aktivnosti treba usmjeriti na to da
Hrvatska više ne bude poznata kao zemlja s jednim od najrestriktivnijih
zakona na svijetu, pri čemu upozoravaju i na same dileme oko imena
zakona, pa se jednom govori o umjetnoj oplodnji, a drugi put o
medicinski potpomognutoj oplodnji, iako u suštini znače isto. S druge
strane, upozoravaju da bi vlast trebala biti svjesna toga da je iako je
nepobitno riječ o zakonu koji regulira mnoga osjetljiva filozofska,
moralna i bioetička pitanja, svaka od zakonskih odredbi na kraju je ipak
stvar političke odluke. Naime, jasno je da svaka od zainteresiranih
strana nikada nije cijepljena od vlastitih vrijednosnih stavova, ali na
izborima demokratski izabrana vlast ne bi trebala strahovati od
racionalnog donošenja odluka uzimajući u obzir sve argumente.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Na Milinovićevu izjavu Koprić nema posebnog komentara i kaže da je to
pitanje za ministra Ostojića, na što on samo ponavlja da će o Zakonu
govoriti kad bude obznanjen, a premda je neobično da to Milinović kao
ginekolog ne zna – neplodnost se utvrđuje pretragama, i to u slučajevima
kada par ne uspije ostvariti trudnoću nakon godinu dana nezaštićenih
odnosa ako je žena mlađa od 35 godina, zatim ako par ne uspije ostvariti
trudnoću nakon šest mjeseci nezaštićenih odnosa ako je žena starija od
35 godina, te se neplodnom smatra žena koja uspije zanijeti, ali ne
uspijeva iznijeti trudnoću do termina, podsjećaju stručnjaci,
upozoravajući i da je muška neplodnost sve češći problem.

Ženska mreža Hrvatske – Vlada ima priliku ispraviti nepravdu!

Ženska mreža Hrvatske upozorava da nova Vlada ima priliku ispraviti
nepravdu nanesenu ženama usvajanjem Zakona o medicinskoj oplodnji iz
2009. godine i ukinuti diskriminaciju na temelju bračnog i obiteljskog
statusa kroz novi prijedlog Zakona. Naime, riječ je o zakonu koji
zadire, između ostalog, i u pitanja ravnopravnosti spolova, jer se tiče i
pitanja reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava žena i zabrane
diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa i spolne
orijentacije. Međunarodni dokumenti koje je Hrvatska ratificirala i koji
je pravno i politički obvezuju (UN-ova Konvencija o ukinuću svih oblika
diskriminacije žena, Pekinška platforma i Plan akcije – kao dokumenti
doneseni na Svjetskoj konferenciji žena održanoj u Pekingu 1995.) te
nacionalni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova više su
nego jasni kada je u pitanju zdravlje žena. Prema tim dokumentima država
je dužna ‘promicati i osigurati prava žena na najviše standarde
tjelesnog i duševnog zdravlja žena’, te se ističe ‘važnost seksualnog i
reproduktivnog zdravlja žena’.

Preporuka CM/Rec (2007) 17 odbora ministara Vijeća Europe državama
članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova i
Memorandum s objašnjenjima među elementima koji ukazuju na postojanje
političke volje i opredijeljenost država za ravnopravnost spolova na
području zaštite zdravlja, seksualnih i reproduktivnih prava u članku
44. se navoda kako se implicira da ‘zdravlje žena i muškaraca mora biti
razmatrano kao jednako vrijedno i da i žene i muškarci moraju imati
neprikosnoveno pravo da odluče o svom tijelu, uključujući i seksualna i
reproduktivna prava. Takva potvrda mora se reflektirati u razvoju,
provedbi, pristupu, nadzoru i evaluaciji zdravstveno-socijalnih usluga
te u istraživačkim prioritetima’.

ŽMH podsjeća i da se prema Zakonu o ravnopravnosti spolova izrijekom
zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa i
spolne orijentacije, a ističu i da medicinska oplodnja nije samo metoda
za liječenje neplodnosti, nego i pomoć ženama bez partnera i ženama koje
žive u istospolnim zajednicama da dobiju dijete. Stoga ŽMH od hrvatske
Vlade traži usklaživanje nacrta s pozitivnim nacionalnim i međunarodnim
dokumentima te da uputi u saborsku proceduru prijedlog koji neće biti
diskriminativan prema ženama s obzirom na njihov bračni i obiteljski
status i spolnu orijentaciju.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije