Zamenik tužioca za ratne zločine kaže da postoji više načina na koje
može da se poveže Ljimaj sa slučajem trgovine organima na Kosovu.
“Bitan
je njegov razgovor sa bratom, gde je pominjao radnje u koje spada
trgovina organima, i to što je iz Lapušnika određen broj lica ubijen, a
drugi prebačeni na sever Albanije, nakon čega su im vadili organe”,
rekao je Vekarić.
Tužilaštvo za ratne zločine ima zahtev da sprovede istragu
protiv Fatmira Ljimaja i još 28 osoba, i ukoliko izađe sa Kosova, biće
uhapšen.
Zamenik tužioca za ratne zločine kaže da Srbija ne može da pokrene proces dok je Ljimaj na Kosovu, ali da ukoliko on napusti Kosovo, može da računa “da će druge države reagovati i izručiti ga nama”.
Prema rečima Vekarića, Džon Klint Vilijamson se sastao sa predstavnicima tužilaštva pre nekoliko dana i tada su govorili o istrazi u slučaju trgovine organima na Kosovu.
“On je bio kod nas pre dva dana, razgovarali smo o modalitetima
saradnje buduće. Sličan razgovor smo imali i prošle godine kada je prvi
put došao“, kaže Vekarić.
“Mi poznajemo Vilijamsona i ne
verujem da bi se bavio političkim igrama, prikrivao tako grozne
zločine“, dodaje Vekarić. On dodaje da srpsko tužilaštvo ima solidne
dokaze u slučaju trgovine organima.
“Zogaj je morao biti zaštićen”
Mešovito sudsko veće Okružnog suda u Prištini odlučilo je da se ponovi proces protiv Fatimira Ljimaja i još trojice bivših pripadnika OVK za slučaj “Klečka”.
“Ono što je radio britanski sudija uveo je na mala vrata anglosaksonski
postupak. Imamo ljude protiv kojih nije završen postupak, koji se
sumnjiče po komandnoj odgovornosti, nemamo neposredne izvršioce, imamo
žrtve za koje ne znamo ko ih je ubio. Meni je ovo jedna”izvinjavajuća
presuda. Prvo je i Ljimaj pušten iz pritvora, što je skandalozno, imatre
Zogaja čije svedočenje nije uvršteno kao dokaz, a imate opasnost od
zastrašivanja svedoka“, kaže Vekarić.
On dodaje da je mešovito veće slično međunarodnom veću, koje sudi po malo drugačijim pravilima.
“Ovo što je zbunjujuće je što su ostavili mogućnost da Ljimaj odgovora po komandnoj odgovornosti. To liči na postupak u Hagu“
, dodaje Vekarić, i objašnjava da je on u tom postupku terećen po
komandnoj odgovornosti iako je mogao da se tereti za neposredno
izvršenje. Vekarić dodaje da je veliki pesimista po pitanju suđenja
Ljimaju.
“Da je postojala sudijska dobra volja, sudsko veće ga ne bi puštala iz pritvora“, kaže Vekarić i dodaje da se vidi da volje nema i po tome što nije uvršten dnevnik Agima Zogaja.
Zogaj se 1998. godine prihvatio oružja i pridružio OVK.
Od početka je odlučio da vodi tajni dnevnik i pedantno beleži sve što
se događalo unutar OVK. U svoj tajni dnevnik zapisivao je detalje iz
zatvora: imena zatvorenika, njihove lične podatke, razloge zatvaranja,
datume zatvaranja i puštanja na slobodu ili pogubljenja.
Posle
rata, ove beleške dobile su novi smisao i poslužile kao osnova za
njegovo svedočenje pred tužilaštvom, a njihov autor je postao poznat kao
svedok „iks“.
“To je dramatičan iskraz koji razoružava, ali on
nije uvršten u dokaze. Problem je što se on nije pojavio ranije. Smisao
svakog procesa je da pravdu dobiju žrtve i porodice, opšte stvar mora
biti zadovoljena. Ovde prelazi na političko pitanje“, dodaje Vekarić.
Zogaj je počinio samoubistvo u Nemačkoj, pre početka zakaznog suđenja desetorici bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.
“Sporno je način na koji je izgubio život. Da li tako važnom svedoku možete dati priliku da se ubije?
Tako važnom svedoku morate davati podršku, ne smete dozvoliti da se
ubije“, kaže Vekarić i dodaje da je Zogaj navodio da mu je Ljimaj
naredio da ćuti, a potom su usledile i pretnje njegovoj porodici.
“On je jednom rekao da se plaši njega (Ljimaja) više nego Slobodana Miloševića. Zamislite šta to znači jednom Albancu“, kaže Vekarić.
Vekarić navodi da je bilo još svedoka koji su ubijeni ili nastradali na
razne načine, sve ukupno 41. Hag je ipak demantovao da su ta ubistva u
vezi sa slučajevima.
“Zaštita svedoka jeste posao Haga i da je
neko ranije bio zaštićen, dao bi doprinos suđenjima. Ne može se to dati
na teret Tribunalu, ali različiti je pristup svedocima u različitiim
slučajevima“, objašnjava Vekarić.