Titanik je bio drugi od tri putnička broda, za koje se verovalo da će dominirati prekookeanskim putničkim saobraćajem. Bio je vlasništvo kompanije Vajt Star Lajn, a izgrađen je u brodogradilištu Narland i Volf u Belfastu, Alster, odnosno u Severnoj Irskoj.
Gradnja je započela 1909. godine. Brod porinut u more 31. maja 1911, bio je dugačak 269 a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 56.000 tona.
Maksimalna brzina bila je do 25 čvorova, imao je 46.000 konjskih snaga. Kapetan Titanika bio je Eduard Smit, a on je prethodno putovao Severnoatlantskim vodama 26 godina i posle tog putovanja trebalo je da ode u penziju, nakon čak 46 godina službe.
Na prvoj plovidbi od Sautemptona u Engleskoj do Njujorka, Titanik je naleteo je usred Atlantika na ledeni breg koji mu je oštetio trup. Od 2.223 putnika i članova posade spaseno je manje od trećine – 710.
Podaci o više od 1.500 stradalih govore da je nekoliko desetina njih bilo iz današnje Hrvatske, BiH i Slovenije. Među njima je i 19 pečalbara iz Like, najviše iz sela u okolini Gospića i Gračaca, čija su imena na spisku stradalih putnika u trećoj, sirotinjskoj, klasi broda.
Uspelo je da se spase samo njih četvoro, a Nikola Lulić iz sela Konjsko Brdo u Lici, koji se tada iz rodnog kraja vraćao u SAD, umro je u Jugoslaviji sredinom šezdesetih godina.
„Titanik – vek kasnije“ u „Supermarketu“ 2. aprila
U konceptualnoj radnji „Supermarket“ u ponedeljak 2. aprila u 19h biće otvorena izložba „Titanik – vek kasnije“, koja će obeležiti stogodišnjicu tragedije i povratak kultnog filma „Titanik“ u bioskope u 3D.
Na izložbi će biti izložen originalan primerak dnevnih novina „Boston Globe“ od 16. aprila 1912, dan nakon nesreće na „Titaniku“. Naslovna strana ovog broja posvećena je tragediji, a izdanje sadrži i spisak preživelih. „Boston Globe“ deo je kolekcije Nemanje Ćalića, prevodioca i kolekcionara filmskih uspomena.
Domaće izveštavanje o tragediji predstaviće reprinti primeraka dnevnog lista „Politika“ iz 1912. godine.
Posetioci će imati prilike da vide i kako je zaista izgledao čuveni brod – udruženja brodomodelara „Panon“ izložiće maketu broda „Titanik“ iz svoje kolekcije, kao i plan broda prema kojem je maketa napravljena.
Na izložbi će biti predstavljene i originalne skice kostima za film „Titanik“ koji su autorki Debori L. Skot donele Oskara.
Posebna zanimljivost vezana za naše krajeve, kad je Titanik u pitanju, jeste predanje, koje postoji među karlovačkim vinarima, da se, između ostalih, uz mnoga druga pića i vina iz najpoznatijih francuskih i italijanskih podruma na vinskoj karti luksuzne klase broda nalazilo i dezertno vino “Auspruh” pravljeno u našim Sremskim Karlovcima.
Melvina Di, poslednja preživela putnica, koja je kao dvomesečna beba spasena u čamcu, umrla je 2009. u Engleskoj u 97. godini.
Zbog divljih lovaca na potonule brodove, vlasti SAD, Kanade, Velike Britanije i Francuske dogovorile su se 2004. godine, da će se ostaci Titanika čuvati netaknuti i tu lokaciju zaštili kao Muzej na otvorenom.
U Belfastu je 31. maja 2011, 100 godina od porinuća broda, obeleženo verskim službama i otvaranjem izložbe sa preko 500 predmeta sa broda. Na tom mestu će uskoro biti otvorena turistička atrakcija – Titanik tematski centar.
U glavnom gradu Severne Irske predviđaju da će centar u kojem su muzej i hala za venčanje i gala događanja, doprineti razvoju turizma.
Aprila 2012, kada se navršava stogodišnjica potonuća Titanika, prekookeanski putnički brod Balmoral, na kojem će biti i članovi porodica žrtava brodoloma, krenuće na krstarenje istom rutom kojom je plovio legendarni parobrod.
Balmoral će isploviti iz Sautemptona, na jugu Engleske, pa će pristati prvo u Šerburu, na severu Francuske i Kobu na jugu Irske, saopštila je ranije kompanije Majls Morgan travel. U noći između 14. i 15. aprila, stići će i do mesta na kojem je Titanik 100 godina ranije udario u santu.
U pomen na žrtve brodoloma biće održana ceremonija, a brod će zatim nastaviti putovanje prema njujorškoj luci.
O Titaniku je 1997. snimljen film koji je iduće godine dobio čak 11 Oskara. Film se 27. marta ove godine pojavio u novom izdanju, konvertovan u 3D.
Film “Titanik” je zaradio oko dve milijarde dolara na svetskim blagajnama. Očekuje se početak prikazivanje serije “Titanik – krv i čelik”, u 12 nastavaka, koja je krajem prošlog leta, u italijansko-irskoj produkciji snimana u Kragujevcu, a potom u Beogradu i Dablinu.
Za snimanje serije je samo iz Kragujevca bilo angažovano oko 1.200 statista. Početkom aprila u Muzeju Nacionalne geografije biće otvorena izložba, pod nazivom “Titanik: 100 godina opsesije”.
Izložba će u Vašingtonu trajati tri meseca, a u fokusu će biti rad Roberta Balarda, jednog od vođa tima koji je otkrio olupine ovog broda 1985. godine, i Džejmsa Kamerona koji je režirao istoimeni film.
Tokom aprila, brojne televizijske stanice emitovaće specijalne programe, dokumentarce i priče o brodu, uključujući i dokumentarac televizije “Histori” o mapiranju ostataka olupine broda.
Američki stručnjaci kompletirali su nedavno mapu ostataka olupine broda, za koju se nadaju da će im pomoći da nađu nove dokaze o tome šta se zaista desilo u noći pre 100 godina kada se brod nasukao na ledeni breg, potonuo na dno severnog Atlantika i postao legenda.