Izvor rijeke Sane potrebno je sačuvati tako što će se spriječiti izgradnja najavljene mini hidroelektrane na ovoj rijeci, pa je današnji dan kad se obilježava 14. po redu Međunarodni dan akcije za rijeke i borbe protiv brana izvrsna prilika da se podsjetimo na ono što imamo i što možemo izgubiti ukoliko budemo nesavjesno djelovali prema prirodnom blagu koje nas okružuje.
Neformalna grupa Koalicija za zaštitu Sane koja broji 22 udruženja građana aktivna je na planu zaštite rijeka, a posebnu pažnju pridaju čuvanju izvora Sane, kojem prijeti spomenuta izgradnja male hidroelektrane.
Ova Koalicija u proteklih nekoliko mjeseci nije imala javne aktivnosti, ali bili su veoma aktivni na planu zakonske zaštite rijeke Sane.
Objasnili su nam da je Okružni sud u Banjaluci po drugi put presudio u korist predstavnika Koalicije, nakon što je tuženo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog izdavanja rješenja za izgradnju male hidroelektrane.
“Koalicija za zaštitu Sane je predala inicijativu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, za pokretanje procedure za Prethodnu zaštitu gornjeg toka rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine, kao prelaznog rješenja do konačnog proglašenja Parka prirode”, istakli su iz Kolicije.
Podsjećaju da je investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke pokušao da izgradi malu hidroelektranu (MHE) “Medna” na samim izvorima rijeke Sane. Izgradnju je započeo, uprkos činjenici da je Prostornim planom Republike Srpske gornji tok rijeke Sane predviđen kao park prirode, a da izvori Sane budu pod strogim režimom zaštite, zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti. Vlada RS je usvojila Uredbu o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, kojom je rijeka Sana svrstana u prvu kategoriju. Samo 3 rijeke u RS su u ovoj kategoriji. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS dostavio je stručno mišljenje sa 10 razloga zašto se na izvorima Sane ne bi smjela izgraditi MHE.
Koncesija je preprodana koncesionaru “EHE d.o.o” iz Banjaluke, koji, kao ni prethodni koncesionari, ne posjeduje ekološku dozvolu, kao ni dozvolu za građenje, čime su grubo prekršeni Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o uređenju prostora i građenju, Zakon o koncesijama i mnogi drugi propisi Republike Srpske.
“Važno je napomenuti da se, od samog početka najave za ovaj projekta, lokalno stanovništvo žestoko usprotivilo izgradnji hidroelektrane na javnoj raspravi o procjeni uticaja MHE na životnu sredinu, Opštine Ribnik i Mrkonjić Grad, na čijim teritorijama se nalaze izvori rijeke Sane, su donijele odluke u kojima se protive izgradnji MHE, a Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS je u dva navrata dao negativno mišljenje o planovima za izgradnju MHE, jer su to područje već predložili za Regionalni park prirode, gdje bi gornji tok rijeke Sane imao status ‘strogi režim zaštite”, napominju iz koalicije.
Međutim, nadležne institucije, “prije svih Inspektorat Republike Srpske, do sada nisu reagovale i zaustavile daljnje nezakonito uništavanje izvora rijeke Sane, te je Koalicija za zaštitu Sane primorana da se na ovaj način bori za zaštitu Sane. Borba za Sanu predstavlja i našu borbu za budućnost ove zemlje i naših potomaka, te nećemo praviti kompromise, niti odustajati”, zaključuju iz koalicije.
Boro Marić iz Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada rekao je da bi izgradnja hidroelektrane u blizini izvora Sane trajno uništila riblje populacije, a samim tim i populacije ostalih organizama koji žive u i oko kanjona, ambijentalne i iskonske vrijednosti koje gornji tok Sane posjeduje i zbog kojeg je Prostornim planom RS do 2015. godine to područje predviđeno kao zaštićeno i to strogim režimom zaštite.
“Planirano je da se 500 m ispod izvora napravi prva zaustavna brana iz koje bi voda, umjesto kroz kanjon, proticala kroz cijev prečnika 2,6m u dužini od oko 3 km. Ta cijev ima protok od 12m3 u sekundi dok je prosječan protok za Sanu oko 9m3 u sekundi, a ljeti pada na samo 3m3, pa je jasno da ništa od biološkog minimuma ne bi ostalo za kanjon koji bi potpuno presušio. Ispod kanjona bi bilo izgrađeno mašinsko postrojenje i još jedna zaustavna brana. Moramo napomenuti da su ovo vrlo stara mjerenja, a da nova nisu vršena prije dodjele koncesije, tako da su ove vrijednosti sada sigurno još niže”, rekao je za BUKU Marić.
Dodao je da bi se izgradnjom hidroelektrana na izvoru Sane izgubila svaka mogućnost da se ovaj kraj razvija kroz druge privredne grane, kao što su ribarstvo ili turizam, za šta su se opštine Mrkonjić Grad i Ribnik već opredijelile u svojim planovima.
Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, kad su u pitanju rijeke u Bosni i Hercegovini, rekla je da su one naše veliko prirodno blago.
“Međutim, mišljenje da će rijeke ostati iskonski čiste, pitke i lijepe bez obzira šta mi radili, dovelo nas je do stanja gdje to isto blago nekontrolisano onečišćavamo, eksploatišemo i dovodimo do granice gdje je sam život u nekolicini rijeka doveden u pitanje. Rijeke, kao i ostale vodene površine, neophodne su za život ne samo čovječanstva, nego i ostalih bića i svakako zaslužuju više pažnje i nadležnih institucija i javnosti. Problemi kanalizacionih i otpadnih voda zahtjevaju hitno rješavanje, kao i rješavanje zbrinjavanja otpada u naseljima duž vodotoka. Na velikom broju rijeka se planiraju hidroenergetski objekti, koji dugotrajno ugrožavaju život rijeke. Rijeka Sana je jedna od 3 rijeke koje su svrstane u prvu kategoriju, po Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka RS, a upravo je ona bila i još uvijek jeste pod velikom prijetnjom koja može dovesti do gubitka takvog statusa”, rekla je za BUKU Crnković.
Ona je objasnila da ni situacija sa drugim vodenim površinama u BiH nije ništa bolja, a najnoviji primjer je močvarni kompleks Bardača, koji je zaštićen kao Međunarodno područje od značaja za ptice, po Ramsarskoj konvenciji, a koji se trenutno isušuje i priprema za proljetnu sjetvu kukuruza, što predstavlja sramotu ne samo na nivou Bosne i Hercegovine, nego i na međunarodnom nivou.
Naši sagovornici su kazali da s obzirom da je dva puta donesena presuda o poništenju odluke o odobrenju studije uticaja na životnu sredinu MHE Medna, očekuju da će Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS poništiti studiju uticaja na životnu sredinu, jer ima dovoljno razloga za takav potez.
“Koalicija za zaštitu Sane je istom ministarstvu podnijela inicijativu za prethodnu zaštitu gornjeg toka rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine. Ovih dana očekujemo potvrdu ministarstva da su inicijativu proslijedili Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji je nadležan za provođenje pripremnih aktivnosti za prethodnu zaštitu nekog područja. Takođe, bez obzira što ne sumnjamo da ćemo uspjeti u našoj namjeri da odbranimo Sanu od onih koji Sanu vide samo kao mogući izvor nelegalnog bogaćenja, Koalicija će do kraja raditi i insistirati na pronalaženju i kažnjavanju onih koji su omogućili da se ovoliki broj nelegalnih radnji dogodi, kao i onih koji su imali obavezu, a nisu ništa preduzeli da se obezbijedi poštovanje zakona i međunarodnih konvencija”, zajednički je stav koalicije, koji su iznijeli za naš portal.
Oni ističu da će se i nakon proglašavanja zaštićenog područja zalagati za njegovo održivo upravljanje, te podržati aktivnosti koje mogu da doprinesu razvoju održivih vidova turizma u tom kraju.
Članice Koalicija za zaštitu Sane
Koalicija za zaštitu Sane je neformalna grupa koju trenutno čine 22 udruženja građana, a čiji su ciljevi obustavljanje planova za izgradnju hidroelektrana na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa rijeke Sane.
Koaliciju za zaštitu Sane čine udruženja: Ekološki pokret ‘Zelenkovac’, Udruženje Vrbljanaca, Planinarsko ekološko društvo ‘Vidik’, Centar za životnu sredinu, Planinarsko društvo ‘Čičak’, Ekološko društvo ‘Vrbljanski biseri’, Udruženje gljivara i ljubitelja prirode, Udruženje sportskih ribolovaca Mrkonjić Grad, Udruženje za podršku održivom razvoju ‘Zelene staze’, Udruženje roditelja sa četvoro i više djece ‘Lav’, Društvo sportskih ribolovaca ‘Sana’, Planinarsko-ekološko društvo ‘Kanjon’, Planinarsko sportsko društvo ‘Vitorog’, Udruženje građana ‘Omladinski Centar’, Studentska organizacija PMF, Udruženje nezavisnih stvaralaca i aktivista ‘Geto’, Planinarsko društvo ‘Gora’, Udruženje građana ‘Sanus’, Udruženje građana ‘Iskra života’, Planinarsko sportsko društvo ‘Telekom-Poštar’, Centar za odgovornu demokratiju ‘Luna’ i Studentska organizacija univerziteta u Banjaluci.
Zaštita rijeka
Međunarodni dan akcije za rijeke i borbe protiv brana prvi put je održan u martu 1997. godine i od tada se svake godine širom svijeta okupljaju hiljade ljudi i podižu svoj glas slaveći rijeke, zajedno sa onima koji se aktivno bore za njihovu zaštitu.
Na prvom međunarodnom sastanku ljudi ugroženih branama u Brazilu, usvojena je Deklaracija u kojoj stoji: “Da bismo ojačali svoj pokret, izgradićemo i ojačati regionalne i međunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuće jedinstvo, proglašavamo da će od sada 14. mart biti Međunarodni dan borbi protiv brana i borbi za rijeke, vode i život”.
Svjetski ekološki pokret, pored ogromne štete koju velike brane nanose ekosistemu rijeka, uvijek je isticao i društvenu nepravdu koju velike brane i akumulacije nanose lokalnoj zajednici i ugroženom stanovništvu. Iz solidarnosti sa unesrećenim stanovništvom, ekolozi ovaj dan obilježavaju i kao svoj, jačajući time svoj otpor prema destruktivnim branama.