Nakon što je nacrt prijedloga novoga Zakona o policiji promptno zaradio niz kritika, a o kojima se i danas vodi javna rasprava u kojoj je ministar Ranko Ostojić ponovio da je riječ samo o prijedlogu i zamjerio što su nevladine udruge i stručnjaci odmah ukazali na sporne stvari, o kojima smo već pisali, Ostojić je pred sudionike današnje rasprave donio nacrt predloženih izmjena i dopuna Zakona o javnom okupljanju i najavio raspravu o njima za idući tjedan.
U međuvremenu ipak valja iznijeti najvažnije promjene koje zakon donosi, a one se između ostalog odnose na to da bi se umjesto dosadašnjih 100 metara od Sabora, Vlade i Ustavnog suda, pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed prostorno ograničilo na 20 metara od spomenutih tijela vlasti, te po broju sudionika umjesto dosadašnjih 20 na 250 osoba.
Za samu prijavu okupljanja umjesto pet dana prije skupa, odnosno iz osobito opravdanih razloga i 48 sati, propisuje se 10 dana, a na Markovom bi se trgu mirno okupljati i prosvjedovati moglo od 8 do 22 sata. Prostor na kojem bi se moglo mirno okupljati i prosvjedovati na Markovom trgu Grad Zagreb bi trebao vidljivo obilježiti na primjeren način, a do tog bi Trga prosvjednicima bilo dozvoljeno doći od Šetališta Josipa Jurja Strossmayera i Stuba Ivana Zakmardija, ulicom Dverce i Ćirilmetodskom ulicom.
Dok ne otpočne javna rasprava o ovim prijedlozima, valja podsjetiti da se oni prilično razlikuju od onoga što je Kukuriku koalicija o ovoj temi zborila dok je bila oporba i najavljivala vraćanje Markova trga građanima kojima ga je oduzela vlada Ive Sanadera. Međutim, i nisu preveliko iznenađenje jer što su parlamentarni izbori bili bliži, tako se po tom pitanju mijenjao i stav, doduše, sad se, pogotovo s obzirom na recentna iskustva, možemo pitati je li to bio stav pojedinih članova Kukuriku ili ipak cijele koalicije, kada se uglavnom spominjalo da na Markovom trgu nova vlast neće dozvoliti nikakva kampiranja, čime se vjerojatno željelo izbjeći ponavljanje situacija u kojoj se našla trećesiječanjska koalicija.
U prijedlogu izmjena, kako piše, nastojalo se pomiriti više suprotstavljenih prava, a navedena ograničenja, smatra predlagatelj, razmjerna su potrebama zaštite od terorizma i zaštite državne sigurnosti te zaštite sigurnosti i prava drugih, pri čemu su, zaključuje predlagatelj, u cijelosti u obzir uzeta stajališta Ustavnog suda.