“Allah vas ubio sve. I tebe, i tebe. I tebe. Allahu, ubij ih!”, vikao je Ahmetspahić Munib, drugoosumnjičeni u istrazi Tužilaštva BiH za napad na američku ambasadu u Sarajevu, dok su ga juče, po naredbi sudije, sudski policajci izvodili iz sudnice 8 Suda BiH. Pozivajući na ubistvo, pokazivao je na sudije Gorana Radevića, Mirsada Striku i Amelu Huskić. Predsjedavajući sudija Goran Radević je zatečen i šokiran takvim nepoštivanjem Suda, objasnio je kasnije, propustio da identifikuje trećeg osumnjičenog Emraha Fojnicu, čiji su biološki tragovi (DNK) pronađeni na kalašnjikovu iz kojeg je Mevlid Jašarević pucao na zgradu Ambasade 50 minuta. Razumijem njegovo osjećanje, jer je jedan od osumnjičenih, Emrah Fojnica poslao meni direktnu prijeteću poruku. Znam kako je raditi pod takvim direktnim pritiskom. Slične poruke kakve je Mevlid Jašarević i juče uputio sudijama da imaju samo jedan izbor: “Ili da se pokaju ili da budu kažnjeni od Allaha kad to budu najmanje očekivali”, dobijam već dugo. Zbog toga sam solidaran sa sudijama kao što su Goran Radević ili tužilac Dubravko Čampara.
Samo dan ranije, Sud i Tužilaštvo BiH je posjetio Valentin Inzko kako bi sudijama i tužiocima, kao osobama, ali i ovim ustanovama, dao podršku. Inzko nije komentirao pozive za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH. U svom zajedničkom nastupu predsjednici SNSD-a i SDS-a su u nedjelju pozvali na donošenje Zakona o ukidanju Zakona o Sudu i Zakona o Tužilaštvu BiH, a potom je njihove zahtjeve podržala Narodna skupština Republike Srpske. Samo u par dana, sudije Suda BiH su se tako našle između prijetnji Allahom i Dodikom. U čemu je razlika između ove dvije prijetnje?
Prvo, u slučaju nepoštivanja Suda sudije su jednostavno izrekle kaznu udaljavanja iz sudnice osumnjičenima koji su odbili da ustanu u znak prihvatanja i poštivanja Suda. Oni su govorili kako je to izmišljeni sud kojeg oni ne priznaju, kao što ne priznaju ni bilo koje ljudske zakone. Jedan od njih, Fojnica, ušao je u sudnicu, sa lisicama na rukama u kojima je držao Kur'an. Takvim nepriznavanjem Suda osumnjičeni u ovom i drugim slučajevima sami sebi nanose štetu. Tako je Jašarevićev advokat Senad Dupovac rekao da, iako ima strategiju odbrane, ne zna kako da riješi ovaj problem zbog ponašanja svog klijenta. Kako braniti nekoga ko ne priznaje Sud pred kojim se sumnjiči za najteže oblike krivičnih djela, kao što je terorizam?
Sud i Tužilaštvo BiH se, u drugom slučaju, suočavaju sa političarima protiv kojih su vodili neuspješne istrage ili suđenja, kao što su, naprimjer, slučajevi Milorada Dodika, Dragana Čovića, Mirka Šarovića, Mladena Ivanića. Najmanje dvije stranke iz srpskog bloka (SNSD i SDS), od 6 stranaka u vladajućoj parlamentarnoj koaliciji na državnom nivou, žele da ukinu Sud i Tužilaštvo BiH ili da značajno promijene njegov način rada. Dvije stranke iz hrvatskog bloka (HDZBiH i HDZ 1990) tek treba da odlučuju o svom odnosu prema budućnosti ovih institucija, ali su poznate njihove značajne rezerve i kritike na račun i Suda i Tužilaštva BiH. Poznato je da u mostarskom prijedlogu ustavnih promjena, u okviru prudskog prcesa, nije bilo mjesta za ove ustanove na nivou države BiH. Preostale dvije stranke iz vladajuće koalicije – SDA i SDP – koje sebe definišu na različite načine, daju punu podršku Sudu i Tužilaštvu da procesuira one druge ratne zločince i kriminalce, ali ne i one iz njihovih redova. U slučajevima kada se vode istrage o njima ili osobama povezanim sa ovim strankama, dobijamo, takođe, poruke o političkim manipulacijama ili zavjerama stranaca protiv “naših ljudi”. Unutar SDP-a i SDA postoje različiti odnosi od podrške do osporavanja rada ovih ustanova. Ključni problem bošnjačke politike jeste što je ona dugo pokušavala da gradi državu sa Inzkom i strancima, OHR-om i stranim ambasadama, a ne sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Nije ključna stvar za budućnost Suda i Tužilaštva BiH pitanje podrške Valentina Inzka i OHR-a nego pitanje podrške Milorada Dodika, kao predsjednika RS-a i SNSD-a. Nakon dugih i neuspješnih pokušaja kriminalizacije vodećih srpskih i hrvatskih političara i njihovih političkih prijedloga, vrijeme je za prihvatanje rasprave o legitimnosti prijedloga koji su različiti od naših.
Upravo na pitanju o tome da li su inicijative političkih stranaka oblik djelovanja ovlaštenog predlagača ili je riječ o brutalnoj kampanji protiv nezavisnosti sudova i tužilaštava, razlikuju se stavovi Milorada Novkovića, predsjednika VSTV-a; Meddžide Kreso, predsjednice Suda BiH i Vesne Budimir, zamjenice v.d. glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Dok se Budimir uopšte nije izjašnjavala o banjalučkim inicijativama, Novković i Kreso su izrazili suprotna stajališta. Novković govori o ovlaštenim predlagačima, što političke stranke jesu, a Kreso o brutalnoj kampanji, pozivajući na zaštitu nezavisnosti pravosuđa.
Ovoj državi je neophodna nova sudska reforma, jer ona ima u okvirima svojih entiteta potpuno izvedene sudske sisteme od opštinskog do vrhovnog suda, a onda na državnoj razini počinju suđenja u prvom stepenu pred Sudom, koji istovremeno odlučuje o žalbama i reviziji. Takav sistem je neodrživ i ovu raspravu umjesto u nove etničke podjele treba usmjeriti ka izgradnji drugačijeg pravosudnog sistema
Tekst preuzet iz Oslobođenja