Arapsko proljeće
Za Arape je ovo bila godina velikih promjena. Ljudi su izlazili na ulice tražeći demokratiju i odlazak diktatora. Nisu ih zaustavila ni hapšenja ni oružje. Padali su režimi u nekoliko zemalja: Tunisu, Egiptu, Libiji…
Katastrofa u Japanu
11. marta prijepodne zemljotres je pogodio Honshu, najveće japansko ostrvo. Dva sata kasnije došao je i cunami, gigantski talas koji je uništio primorsku oblast. Oštećena je i atomska centrala u Fukushimi – zračenje je mjesecima ugrožavalo stanovništvo, obavljene su masovne evakuacije.
Nedavno je Tokio zvanično proglasio kraj katastrofe.
Talasi izbjeglica
Neredi u Sjevernoj Africi natjerali su hiljade ljudi da sreću okušaju rizičnom plovidbom preko Sredozemnog mora – do italijanske Lampeduze. Vlada u Rimu proglasila je humanitarnu katastrofu. Mnoge izbjeglice nisu ni stigle do Italije – davili su se jer pretrpani ribarski brodići nisu izdržali plovidbu.
Ubijen Bin Laden
Američko rukovodstvo u Bijeloj kući prati akciju protiv Osame bin Ladena. Američka vojska je 2. maja locirala i ubila lidera Al Qaide. Najtraženiji čovjek svijeta se godinama skrivao u pograničnoj oblasti u Pakistanu.
Protesti
Svjetski gradovi su ličili na bojišta: Atina, Rim, London, Madrid, Santiago – ulice su gorjele zbog mjera štednje, moći banaka, socijalnih nepravdi.
Ljetos je osnovan pokret “Okupirajmo WallStreet” koji je u međuvremenu prerastao New Yorku i SAD i proširio se na čitav svijet. Traži se više pravde u ekonomiji kao i smanjenje moći banaka.
Suša i glad
Istočna Afrika je zapala u dramatični nedostatak hrane. U Keniji, Somaliji, Etiopiji i Džibutiju milioni ljudi su otišli u kampove Ujedinjenih nacija jer u svojim mjestima nisu imali šta da jedu. I danas su stotine hiljada ljudi zavisne isključivo od pomoći iz inostranstva.
Masakr u Oslu
22. jula je u bombaškom napadu u Oslu ubijeno osmoro ljudi. Bombu je postavio Anders Bering Brejvik koji je nekoliko sati kasnije počeo krvavi pir na ostrvu Utoja – tamo je više od sat vremena ubijao omladince Socijaldemokratske stranke koji su imali okupljanje. Tog dana je poginulo ukupno 77 ljudi. 29. novembra je Brejvik, hrišćanski ekstremista, proglašen neuračunljivim.
Finansijska kriza
Privrednu godinu obilježila je kriza evra i prezaduženost evropskih zemalja. Ipak, ni SAD nisu prošle netaknuto – tamošnji finansijski sektor doživio je ekstremna kolebanja, recimo 4. augusta kada je na Njujorškoj berzi zabilježn najveći pad indaksa Dow-Jones još od krize 2008. godine.
Sjećanje
11. septembra obilježeno je 10 godina od terorističkih napada na New York – od dana koji je promijenio svijet, kako pišu svjetski mediji. Godišnjica je obilježena u brojnim gradovima Amerike i Evrope. Predsjednik SAD Barack Obama podsjetio je na memorijalu na onosvne ljudske vrijednosti slobode i demokratije.
Jedan za hiljadu
U oktobru su stotine palestinskih zarobljenika oslobođene – neki od njih su se vratili svojim porodicama u Pojas Gaze i na Zapadnu obalu, a manji broj je protjeran. Izrael je sa druge strane dobio nazad svog nacionalnog heroja, vojnika Gilada Palita koji je prije pet godina pao u ruke Hamasu. Šalit je bio nešto mršaviji, ali dobrog zdravlja.
Monsunske kiše
Nakon više nedjelja pljuskova, Bangkok je u oktobru većim dijelom bio pod vodom. Potopljen je i hram Ajuthaja koji se nalazi na listi Uneskove kulturne baštine. Stotine ljudi su izgubile živote, hiljade svoje kuće.
Diplomatski požar
Sukob oko iranskog nuklearnog programa eskalirao je kada je nekoliko stotina demonstranata zapalilo britansku ambasadu u Teheranu. Iran je morao da povuče sve diplomate iz Londona. Njemačka, Francuska i još neke zapadne zemlje povukle su svoje ambasadore iz Teherana. Sve glasnije se pominje mogući sukob Irna sa Izraelom ili vojna intervencija SAD.