Dvodnevna regionalna konferencija “Uloga civilnog društva, građana i medija na zapadnom Balkanu: Izazovi kao prilika”, u organizaciji Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) i Međunarodna organizacija Civil Rights Defenders, završena je zaključkom da je budućnost u lokalnoj inicijativi i savremnoj tehnologiji komunikacije.
Na konferenciji su bili okupljeni predstavnici civilnog društva i medija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore i Makedonije, koji su se istakli u borbi protiv korupcije i kršenja ljudskih prava.
Osnovni cilj konferencije bio je prije svega poređenje stanja civilnog društva i njihove efikasnosti u nadzoru nad radom vlasti i zaštiti prava građana u zemljama regiona te preispitivanje uloge organizacija civilnog društva u okolnostima gdje njihova moć slabi.
Konferencija je poslužila za razmjenu iskustava kada je u pitanju stanje u medijima u BiH i cijelom regionu, a drugi dan konferencije bio je posvaćen zaštiti pojedinca koji se usude prijaviti korupciju i kršenje ljudskih prava.
„Svi neprijatelji i civilnog društva i slobode medija su još uvijek jako prisutni u svim zemljama regiona, te nemamo još uvijek situaciju koja bi bila na nekom evropskom nivou“, rekao je Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI BiH.
Dodao je da kada je u pitanju budućnost, danas postoje nove tehnologije koje mnogo nude na polju kominikacije, nove društvene mreže koje su u slžbi jačanja demokratizacije društva na zapadnom Balkanu.
„Opšti je zaključak da su i slobodni, objektivni mediji, ali i snažno jačanje civilnog društva na braniku zapadnog Blakana da točak historije krene unazad. Oni su ti koji trebaju cijelu priču o reformama u zemljama zapadnog Balkana da guraju naprijed i kada je u pitanju demokratski standard, borba protiv korupcije, borba za zaštitu ljudskih prava“, rekao je Blagovčanin.
Aleksandar Trifunović, urednik „Buke“ iz Banjaluke smatra da će budućnost svakog odnosa javnosti prema bilo kojoj vrsti aktivizma bit lična motivacija građana da učestvuju na bilo koji način, iako je budućnost i u novim tehnologijama, ne treba zanemariti stare tehnologije, a to je ljudski aktivizam na ulici, jer su to najefikasnije metode aktivizma i pored svih tehnologija.
„Moja generalna poruka i mišljenje je da ljudi ne treba da upadaju u apatiju i da ne trebaju da očekuju da će pomoć doć od bilo koga. Jednostavno moraju sami sebi da budu promjena. ‘Budi promjena koju želiš’ to je poruka i zaključak svih ovakvih skupova“, izjavio je za Fenu Trifunović.
Dodao je da „mi možemo pričati prekrasne priče i definicije aktivizma, ali ako nema ljud koji će da ga primjenjuju džaba nam“.
Kada je riječ o BiH, zaključak je da je civilno društvo bilo življe i jače prije 15 godina, nego danas.
Upravo zbog toga, fokus diskusije panelista, nije bio na kritici vlasti koja vrši pritisak na civilno društvo već upravo na odgovornosti nevladinog sektora i preprekama koje sam sebi postavlja u borbi za prava građana.
Problemi s kojima se civilno društvo suočava, ne dolaza samo od napada, pritisaka, nemogućnosti saradnje s institucijama vlasti, već i u kompromisima koje organizacije prave, nedostatku objektivnosti i nezavosnosti organizacija, koje često služe kao produžena ruka vlasti.
Njihovo djelovanje ili nedjelovanje utiče na ugled cjelokpnog nevladinog sektora, kao i na povjerenje koje javnost ima u to da će NVO zaista zastupati njihove interese.
Bez omogućavanja funkcionisanja svih segmenata demokratskog sistema i omogućavanja nesmetanog rada na borbi protiv korupcije, ne može se očekivati niti da sami mediji, a ni organizacije civilnog društva sami nose teret borbe protiv korupcije.
S druge strane, država je ta koja mora osigurati zaštitu zviždačima i u zakonskom okviru, kao i kroz njegovu dosljednu primjenu, koja ne podrazumijeva samo zaštitu onih koji prijavljuju korupciju, već i efikasno procesuiranje krivičnih djela na koje oni ukazuju, stav je učesnika konferencije.