Dužnička kriza u Evropskoj uniji poprima sve dramatičnije razmjere, Grčka je na ivici katastrofe, Italija i Španija tek stižu na red, a zemlje bivše SFRJ uglavnom su na ivici dozvoljene zaduženosti.
Među zemljama iz bliskog okruženja, inače članicama EU, najveće dužničke probleme trenutno ima Grčka sa dugom od približno 350 milijardi evra, dok su dugovi Rumunije i Mađarske višestruko manji, ali, prema ocjenama međunarodnih eksperata, “vrlo opasni”.
Odluka EU da otpiše 50 odsto grčkog duga je, ukoliko se praktično realizuje, svakako dobra vijest i za Srbiju, jer ne treba smetnuti s uma da banke iz te zemlje imaju približno 16 odsto udjela na srpskom bankarskom tržištu, dok su grčki preduzetnici, gledano u cjelini, investirali u srpsku ekonomiju oko dvije milijarde evra.
Osim Grčke u EU znatno veći javni dug od dozvoljenog maksimuma, a to je 60 odsto vrijednosti BDP, ima i više drugih zemalja iz 27-očlanog bloka država, uključujući Italiju i Španiju, koje prema najnovijim procjenama duguju bilion evra.
Problemom ogromnih dugova u tri pomenute i drugim “problematičnim” članicama EU bavio se i upravo završeni samit 20 najrazvijenih zemalja, ali bez većeg uspjeha i konkretnijih zaključaka.
Srbija će kraj tekuće godine dočekati sa znatno uvećanim javnim dugom, koji je na samoj ivici zakonski dozvoljene maksimalne granice od 45 odsto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravaju ekonomisti.
Zabilježeni javni dug Srbije krajem septembra od 14,75 milijardi evra obuhvatio je 44,4 odsto vrijednosti BDP, mada neki analitičari smatraju da je “kritična” granica javnog duga već probijena.
Operacija prodaje državnih obveznica u vrijednosti od milijardu dolara, obavljena u septembru, uvećala je dodatno ionako visok dug zemlje, a to je podstaklo i guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Dejana Šoškića da u otvorenom pismu vladi upozori na taj problem.
U državama nastalim nakon raspada bivše SFRJ, problem javnog duga je takođe vrlo izražen, a u velikom problemu su i dvije bivše najrazvijenije jugorepublike – Hrvatska i Slovenija.
Hrvatska, koja ima bezmalo upola manje stanovnika nego Srbija, sada ima javni dug u vrijednosti oko 20 milijardi evra, ili 51 odsto procijenjenog BDP-a, sa vrlo mršavim izgledom da ga smanji, kažu dobro upućeni ekonomisti.
Poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger i druge njegove kolege iz “dežele” su još prethodnih godina upozoravali vodeće političare u Ljubljani na brz rast javnog duga koji će se krajem ove godine vjerovatno zaustaviti na “koti” od 16 milijardi evra, ili 47 odsto BDP.
Iako je bila i ostala daleko najrazvijenija zemlja među svim bivšim članicama nekadašnje jugoslovenske federacije, Slovenija se sada takođe suočava sa velikim ekonomskim izazovima, a jako visok javni dug je samo svodni pokazatelj te krize o kojoj je profesor Mencinger detaljnije govorio ove sedmice na beogradskom Ekonomskom fakultetu.
Koliko je kriza u Sloveniji ozbiljna govori i činjenica da su vodeće međunarodne rejtinške agencije ove godine snizile suvereni slovenački kreditni rejting, kao i da će ta članica EU iduće godine morati da zamrzne sve zarade u javnom sektoru i preduzme druge nepopularne mjere stroge štednje.
Dužnički problemi nisu ništa manje izraženi ni u Hrvatskoj koja bi uskoro trebalo da postane članica EU, ali se velikim bremenom javnog duga i slabašnim izgledima da taj problem u bliskoj budućnosti uspješno riješi.
Privredni rast u Hrvatskoj je tokom protekle tri godine bio u padu, ili vrlo anemičan, a skromna ekonomska ekspanzija očekuje se i tokom 2012, pa će i vlada u Zagrebu biti prinuđena na drastične mjere štednje i kresanje potrošnje na svim nivoima.
Hrvatska, međutim, u odnosu na Srbiju i neke druge bivše yu republike, ipak ima neku vrstu prednosti, jer svake godine može računati na značjane prihode od posjete stranih turista i taj devizni priliv predstavlja “sigurnosni ventil” da će vlada u Zagrebu uspjeti da uredno servisira sve veće strane dugove i održi tekuću likvidnost.
Crna Gora takođe ima visok nivo javnog duga, koji je sredinom ove godine iznosio 1,4 milijarde evra, ili oko 44 odsto BDP, dok su dugovi Bosne i Hercegovine i Makedonije znatno manji, računato prema udjelu u BDP.
Analize ekonomista ukazuju, međutim, da će i te dvije zemlje u budućnosti morati da se zadužuju i povećavaju nivo svog duga, iako, naprimjer, makedonska vlada tvrdi da će sve buduće zajmove usmjeravati u investiconu potrošnju.