Na sve to, zalihe koje imaju više su nego skromne. Sa hljebnim žitom, koje imaju u skladištima, Srpska bi mogla da se prehrani svega desetak dana, a mazutom sa kojim raspolažu, Banjaluka bi se grijala oko četiri sata.
Rukovodstvo Robnih rezervi dosadašnji slab učinak pravda nedostatkom novca. Sa dva miliona KM, koliko dobiju iz budžeta, kažu, nisu mogli da intervenišu na smirivanju cijena životnih namirnica, što im je bio osnovni zadatak. Iako će ubuduće biti javno preduzeće, Robne rezerve i dalje će biti ovisne o budžetu.
Ukoliko potonu u gubitke, Vlada RS ima pravo da ih pomogne budžetskim novcem, ali i da investira isključivo dokapitalizacijom. Robne rezerve moći će i da emituju hartije od vrednosti i dužničke hartije od vrednosti, a obavljaće i poslove trgovine na veliko i malo.
U Ministarstvu trgovine RS sigurni su da će novom organizacijom robne rezerve stati na noge. Nova organizacija ima za cilj efikasniji način obezbjeđenja obrtnih sredstava sa kojima bi se mogli nabaviti značajniji prehrambeni proizvodi i naftni derivati u većim količinama koji bi svojim karakterom mogli uticati na stabilizaciju cijena, kažu u ovom ministarstvu.
Dosadašnji rad Direkcije za robne rezerve RS obiležilo je nekoliko krupnih propusta, ali i afera. Skoro nijedna podjela regresiranog đubriva za poljoprivrednike nije prošla bez sumnji u malverzacije. Tako je Ministarstvo poljoprivrede RS posumnjalo u malverzacije oko ovogodišnje podjele đubriva i odbilo da uvaži zahtjev Direkcije da i naknadno podijeljeni viškovi đubriva budu obuhvaćeni regresom.
Ministarstvo je zatražilo da se ispita u čije je ruke otišao višak od oko 1.500 tona, vrijednih oko milion KM. Sumnja se u preprodaju u poljoprivrednim apotekama. Lani je bijes poljoprivrednika izazvao i loš kvalitet đubriva, koji je, tvrdili su, bio „obično blato“.
Poljoprivrednici dobro pamte i scenario nabavke đubriva iz 2009. godine. Tada je namještenim tenderom posao dodijeljen brčanskoj firmi „Agro grup“, a oštećena firma „VST Trend“ nakon upornih sudovanja dobila je odštetu. Krajem prošle godine Direkcija je zakasnila sa interventnim otkupom pšenice. Zbog slabe otkupne cijene na domaćem tržištu, domaći proizvođači rod su prodali u Tursku, a tek onda je Direkcija najavila otkup 10.000 tona žita. Kako pšenice više nije ni bilo na tržištu Direkcija je od seljaka je otkupila svega 350 tona.