Igralište Građevina je improvizovano i jedino igralište u banjalučkom naselju Centar 1 koje je smješteno između ulica Sime Šolaje i Vase Pelagića, a bageri počeli da uništavaju igralište, jer je prema regulacionom planu na tom mjestu predviđena izgradnja parkinga. Velika betonska površina trebala je biti prenamjenjena za 74 parking mjesta, a ta promjena je zahtjevala uništavanje mjesta za dječiju igru i okolnog zelenila.
Na našem portalu smo tog dana objavili foto galeriju sa radovima koji su započeli.
Ova fotogalerija je imala oko 500 preporuka na Facebooku, a fotografije su proizvele veliku količinu negativnih komentara na plan Grada da na tom mjestu izgradi parking.
Započinjanjem radova jedini istinski isprovocirani bili su najmlađi, koji su istog trenutka svoje nezadovoljstvo izrazili mirnim protestima, dok su oni malo stariji sa prozora nijemo posmatrali šta se događa.
Dječica su ostala na svom igralištu cijeli dan, glasno uzvikujući: „ne damo Građiš“. A došla su i dan poslije i svaki naredni dan u očaju da pokušaju sačuvati jedino mjesto u svom naselju koje je samo njihovo i na kojem mogu da se neometano igraju.
Trinaestog septembra osnovana i Facebook grupa „Ne damo Građiš“ koja je kraja borbe brojala 870 članova. Na ovoj grupi članovi su svakodnevno postavljali informacije o slučaju Građevina i obavještavali svoje članove o planiranim akcijama.
Pod uticajem svakodnevnog dječijeg protestovanja, u akciju pokušaja spasa dječijeg igrališta uključili su se i stariji stanari ovih zgrada i tako su zakazali prvi mirni protest na koji su pozvali svoje komšije, građane Banjaluke koji im žele pomoći i naravno medije.
Na protestu se okupilo nekoliko desetina stanara i djece i pod parolom „Ne damo Građu“ upozorili su javnost na svoj problem.
Dejan Andrić, banjalučki glumac koji je tog trenutka postao pravi heroj u spašavanju Građiša rekao je taj dan da se zbog planiranog izgrađivanja parkinga osjeća prodano i izdano, ali i da se nada da se ova priča neće na tome zaustaviti. I na sreću, priča se na ovome nije zaustavila.
Stanari su taj dan glasno rekli da ne žele parking ispod svojih prozora i da žele da se na tom mjestu napravi pravo dječije igralište i da će u tom svom insistiranju nastaviti sve dok se ne postavi prvi sloj asfalta. Naravno, u trenutku dok su se održavali protesti radovi na Građi su trajali. Međutim, od tog trenutka građanski aktivizam je postajao sve jači i nekompromisniji.
Bitka je postala sve jača
Dejan Andrić je nekoliko dana poslije protesta počeo da javno čita poeziju upozoravajući nas da je ono što se na tom mjestu odvija „čista ludost“ i da se radovi moraju odmah zaustaviti. Banjalučkom glumcu su se pridružili i kolege glumci, dajući tako podršku njegovom radu. Na Građišu su se počeli okupljati mladi banjalučki aktivisti iz nekoliko lokalnih udruženja građana da bi pokušali naći najbolje rješenje: Šta i kako dalje?
Andrić je nastavljao sa svojim javnim čitanjem poezije i svaki dan ste ga mogli sresti na Građi ili u parkiću kod kipa bana Milosavljevića gdje po nekoliko sati čita pjesme. Počele su se organizovati mini izložbe dječijih radova na Građišu, a Andrić je uz podršku svojih kolega započeo i administrativnu bitku u Mjesnoj zajednici i Administrativnoj službi grada. Počelo je i sakupljanje peticije stanara i građana da bi se igralište sačuvalo.
Stanari su tih dana posebno bili ogorčeni izjavom koordinatorke za analitiku i odnose s javnošću Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove i poslove saobraćaja Danire Pipić – Manojlović koja u je u jednim dnevnim novinama rekla da se parking mjesta „grade zbog toga što je Banjaluka veliki grad, svakog dana sve veći, na čijim ulicama se svakodnevno pojavljuju nova motorna vozila“.
Stanari su na ovu izjavu dodali i to da je „Banjaluka grad njenih malih stanovnika, radnih ljudi i starih ljudi – penzionera koji će ovakvim odlukama i projektima ostati bez osnovnih uslova za život. Djeca bez njihovog omiljenog igrališta, a radni ljudi, penzioneri umjesto fontane, travnjaka i klupa treba da svakodnevno udišu otrovne olovne pare sa 74 parking mjesta ispod njihovih prozora“.
Tih dana oglasio se i Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović koji je rekao da su stanari vršili pritisak na gradsku administraciju da bude izgrađen parking u banjalučkom naselju Centar 1, odnosno na dječjem igralištu “Građevina”. On je rekao da bi djeca, koja se sada bune zbog izgradnje parkinga, trebalo o tome da pitaju svoje roditelje koji su, prema njegovim riječima, insistirali da se na tom mjestu gradi parking. Ta je izjava je naljutila aktiviste koji su se svakodnevno borili za Građiš.
Ohrabrujući sastanak
Zajednica stanara etažnih vlasnika Sime Šolaje 9, 11 i 13, Centar I u svojim aktivnostima za spas dječijeg igrališta popularno nazvanog “Građa” u nemoći da bilo šta drugo urade kontaktirala je Ombudsmana za dječija prava Republike Srpske i nakon njihovog kontakta Ombudsman Nada Grahovac obratila se Gradu Banjaluka sa zahtjevom za održavanje sastanka po ovom pitanju.
Poslije sastanka Jasna Brkić, zamjenik gradonačelnika, rekla je da gradska administracija neće učiniti ništa što ne žele građani, pogotovo oni najmlađi.
Brkićeva je pojasnila da je dogovoreno da nadležne stručne službe Grada Banjaluka u narednih deset dana urade novi prijedlog uređenja ovog prostora i da to bude prezentovano građanima na samoj „Građevini”.
„Uzećemo u obzir zahtjeve građana iz ovih ulica, koji se odnose na to da se djeca mogu igrati na tom prostoru, zatim na oplemenjavanje prostora, uvođenje rasvjete, klupa i slično”, naglasila je Jasna Brkić.
Predstavnik građana Dejan Andrić, kazao je da su građani ovih ulica zadovoljni zbog toga što su danas imali priliku da otvoreno razgovaraju sa predstavnicima gradske vlasti o svojim problemima.
„Dobili smo obećanje da će predstavnici Adninstrativne službe Grada za deset dana doći u Ulicu Sime Šolaje i predstaviti plan po kojem bismo trebali dobiti ono što smo zahtjevali, a to je prenamjena iz parking prostora u dječije igralište, odnosno da će biti postavljeno nekoliko klupa, kante za smeće, koš za basket”, istakao je poslije tog sastanka Andrić.
Uticaj medija i građanskog aktivizma na pozitivno rješavanje slučaja Građiš
Nekoliko dana poslije sastanka u Administrativnoj službi Grada razgovarali smo sa onima koji su svojim primjerom pokazali da se problem, i kad izgleda nerješiv, ipak može riješiti. Naši sagovornici su primjetili da je uticaj medija u rješavanju ovog slučaja bio bitan i važan, te da je građanska inicijativa pokazala kako udruživanje snaga prema „dobroj stvari“ dovodi do pozitivnih promjena.
Vesna Popović, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću Ombudsmana za djecu, rekla je da mediji imaju izuzetno važnu ulogu u promociji prava djeteta, ali i u zaštiti prava i interesa djeteta, te skretanja pažnje javnosti i jačanju društvene svjesti o povredi tih prava po raznim osnovama.
„Vrlo je važno da se o ovim temama piše, ali na način koji će na prvo mjesto staviti najbolji interes djeteta. Vrlo je važna i građanska inicijativa, za nas je posebno važno da djeca govore o probemima koje imaju u svom odrastanju. Omogućavanjem djeci da ostvare svoje pravo da aktivno učestvuju u donošenju svih odluka koje se njih tiču, ne samo da osiguravamo ostvarivanje njihovog prava na parcipaciju, već ih i vaspitavamo i učimo odgovornosti, pripremamo ih za svijet odraslih“, rekla je Vesna Popović za naš portal.
Objasnila je da je u prvom kontaktu sa gradskom upravom rečeno da će se uraditi ono što je interes građana, to je na zajedničkom sastanku i potvrđeno, time su i jedna i druga strana pokazali da su na nivou zadatka, a djeca će dobiti prostor za igru koji im je neophodan.
„U praksi je vrlo često problem adekvatne komunikacije sa nadležnim službama, a kad toga nema, smanjuje se prostor da se problem, o čemu god da je riječ, adekvatno riješi u interesu svih. Ovaj slučaj ukazao je na ozbiljno prisutan problem da djeca nemaju adekvatan prostor za igru i problem na žalost nije prisutan samo u centrima gradova već i u nizu opština i dijelovima grada gdje on objektivno i ne postoji“, istakla je ona.
Miodrag Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu koji je bio aktivan u planu spašavanja Građe rekao je da nije bilo prirodne i opravdane reakcije djece, otpora rušenju jedinog igrališta koje imaju, a onda i podrške roditelja i stanara obližnjih zgrada, sve bi prošlo bez bez bilo kakve reakcije javnosti, kao što je do sada prošlo nebrojeno puta.
„Na sreću, ovog puta se još jednom dokazalo da građanska inicijativa usmjerena na promjenu loših odluka može da napravi rezultat. Naravno, bez podrške medija, veoma tesko bi ova inicijativa dobila pažnju javnosti, koja je mnogo pomogla u uspjehu građana ulica Sime Šolaje i Vase Pelagića“, istakao je Dakić za BUKU.
Gradske vlasti su promijenile odluku od planirane, i obećali su da će promijeniti regulacioni plan predviđen za to mjesto, a to je nešto što nije uobičajeno. Odnosno ukoliko se počnu određeni radovi oni istrajavaju do kraja, bez obzira na nezadovoljstva građana, no u slučaju Građa to nije bilo tako.
„Nije uobičajeno da vlasti mijenjuju svoje odluke, ali su imali mnogo razloga da to učine, obzirom da javne rasprave o spornom regulacionom planu nisu provedene na način da su građani, koji bi mogli biti ugroženi izmjenama u regulacionom planu, upoznati sa sadržajem plana i da su mogli na vrijeme dati svoje komentare. Javne rasprave trebaju težiti da uključe sve one koji bi mogli biti zainteresovani, a ne da se teži jedino zadovoljavanju zakonske obaveze da se javne rasprave provedu“, rekao je Dakić.
On je dodao da je ovo samo jedan od mnogih primjera loše prakse koji se u našem gradu uvode kroz regulacine planove, a ovakvo planiranje je potpuno u suprotnosti sa principima održivog razvoja gradova i stvaranju uslova za zdrav i ugodan zivot građana.
Iz primjera sa slučajem Građa naučili smo da građani moraju biti više uključeni u javne rasprave koje se tiču problema u njihovoj mjesnoj zajednici i uopšte lokalnom prostoru u kojem žive, a to se odnosi i na oprezno i promišljeno biranje gradskih vlasti. Pored toga, primjer Građe nam pokazuje da aktivizam udružen prema nečemu što je potrebno građanima može dovesti do rezultata.
Međutim, taj aktivizam ne smije biti zaustavljen i usporen onda kad nam ishod izgleda nemoguć i neostvariv. Mediji su u ovom slučaju odigrali jako bitnu ulogu, jer svakodnevno izvještavanje o Građi doprinijelo je tome da šira javnost bude upućena u jedan lokalni problem. Portal BUKA je u svakom trenutku bio uz aktiviste Građe i na kraju svi možemo biti sretni i zadovoljni jer će dječica umjesto parkinga dobiti igralište.