Već je svima poznata priča da je u Republici Srpskoj previše svršenih studenata koji po nekoliko godina na birou čekaju da nađu prvo zaposlenje, a nalaženje posla u velikom broju slučajeva podrazumijeva korupciju, mito i nepotizam.
Međutim, bez obzira na veliki broj diplomiranih građana koji ne mogu naći zaposlenje u struci, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povećanju broja redovnih studenata u prvoj godini prvog ciklusa studija u akademskoj 2011/2012. godini, na javnim visokoškolskim ustanovama.
Prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o broju redovnih studenata, umjesto 5361 redovnih studenata, u Republici Srpskoj u 2011/2012. godini biće upisano 5966 studenata, odnosno ove godine imaćemo 605 novih brucoša, ili mladih koji u ovom teškom vremenu očekuju da će im završeni fakultet donijeti bolju budućnost, iako se u istu po završetku fakulteta razočaraju.
Na Univerzitetu u Banjaluci umjesto 2601 biće upisano 2971 studenata, od kojih će se iz budžeta finansirati 990 umjesto 965 studenata, dok je broj od 1450 studenata koji će sufinansirati svoje školovanje na ovom univerzitetu povećan na 1795.
Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, umjesto 2430 biće upisano 2665 studenata, od kojih će umjesto 1000 studenata, čije se školovanje finansira iz budžeta, biti upisano 1060, dok će umjesto 1430 studenata, koji sufinansiraju svoje školovanje, biti upisano 1605 studenata.
Povećanje upisnih kvota na visokoškolskim ustanovama u Vladi RS pravdaju velikim brojem zainteresovanih kandidata, te velikim brojem kandidata koji su ostvarili značajne rezultate na prijemnom ispitu, a ipak nisu mogli da upišu određeni fakultet, odnosno studijski program, saopšteno je prije nekoliko dana iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ”Službenom glasniku Republike Srpske”, kako bi visokoškolske ustanove mogle na vrijeme da upišu studente u predstojeću akademsku godinu.
Bilo je govora i o tome da će veliki broj fakuteta Univerziteta u Banjaluci na prvi ciklus studija, pored ionako povećanog broja upisanih studenata, moći će da upišu i one koji se nalaze odmah “ispod crte”, ali i da će se školarina za ovu privilegiju plaćati 1.500 konvertibilnih maraka. Ova školarina je, da napomenemo, tri puta veća nego što ostali brucoši u Srpskoj plaćaju.
Prijedlog o povećanju broja studenata za upis na prvi ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci u školskoj 2011/12. godini, koji je usvojio Senat Univerziteta, proslijeđen je na razmatranje Vladi Republike Srpske, međutim studentske organizacije su uspjele spriječiti njegovo usvajanje, bar u onom dijelu kad je riječ o upisu studenata “ispod crte”.
Predsjednik Unije studenata Gordan Balaban rekao je da smo svake godine imali kršenje upisnih kvota iz upisne politike na univerzitetima.
“U prošlosti je taj upis išao preko svake mjere, uz nezaobilazne elemente nepotizma, ‘kumovskih’ upisa, pa ako hoćete i enormnih sumnjivih uplata. Sve je to rezultiralo sa bar tri štetne pojave. Povećanje korupcije na univerzitetima, prekomjeran upis studenata i omalovažavanje tek upisanih studenata, koji su svojim radom i znanjem položili prijemni ispit. Zbog svega toga, Unija je tražila da se za ovu akademsku godinu napravi takva upisna politika, koja će da odgovara našem tržištu rada uz maksimalno poštovanje upisnih kvota. Međutim, naša dva javna univerziteta su prema Ministarstvu ipak poslali prijedloge proširenja lista , sa cijenom od 1500 KM. Mi smo bukvalno isti dan reagovali i spriječili to nelogično podizanje cijene školarine, tako da će ona ostati kao što je i do sada bila, 440 KM”, rekao je za BUKU Balaban.
Naš sagovornik kaže i da se o mijenjanju visine školarina može razgovarati tek kada dođe do modernizacije univerziteta u svakom smislu i prave implementacije Bolonjske deklaracije. “Dok god stanje ostane ovakvo, ta priča ne pije vode”, ističe Balaban.
Ako Vlada RS zaista u nekom budućem periodu usvoji ovu ili sličnu odluku, svršeni srednjoškolci koji nisu uspjeli da dobiju indeks u prvom, drugom ili trećem upisnom roku, dobiće još jednu šansu da se upišu na željeni fakultet, ali ta šansa je prvilegija samo za one malo bogatije.
Ove godine, studenti sa proširene liste će plaćati školarinu kao i njihove kolege koji su već ranije upisali fakultete i dobili svoje indekse. Naravno, o činjenici da mladi po završetku fakulteta godinama nemaju zaposlenja niko u Vladi Srpske nije ni razmišljao.
Balaban je rekao da će proširenje liste za upis brucoša biti minimalno, jer Ministarstvo prosvjete nije prihvatilo prijedloge univerziteta.
“Takav prijedlog je podržan prvo od strane dva Studentska parlamenta, tako da smo i mi na kraju smatrali da je to kompromisno rješenje i da tim ljudima (čiji broj nije veliki) treba dati još jednu šansu, u nadi da će oni to povjerenje opravdati prvo prema sebi i svojim roditeljima, a onda i prema nama. Kad sve uzmemo u obzir, u ovom segmentu je ipak napravljen pomak, s tim što imamo obavezu da u idućoj godini još više poboljšamo ovaj segment”, objasnio je Balaban.
Podsjetimo da školarina za studente koji sami plaćaju školarinu na javnim visokoškolskim ustanovama u Srpskoj nije mijenjana prethodnih pet godina i iznosi 440 KM, odnosno 660 KM na Medicinskom fakultetu i studijskim programima likovne i muzičke umjetnosti na Akademiji umjetnosti, odnosno 1.500 KM na studijskom programu TV na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci.
Napomenimo i to da je Vlada Republike Srpske u junu donijela odluku da visina školarine za studijske programe koji se izvode na Univerzitetu u Banjaluci, Univerzitetu u Istočnom Sarajevu i na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu “Sveti Vasilije Ostroški” u Foči za vanredne studente iznosi 1.500 KM.
Upisna politika za viskoškolske ustanove, koja se i ovako ne vodi planski, ne uključuje privatne univerzitete i fakultete, kojih ima nekoliko desetina.
“Upisna politika je ove godine poprilično rigorozna zbog nezaposlenosti već postojećeg kadra, tako da u idućim godinama očekujemo pozitivne efekte takve upisne politike. Međutim tu ima jedna smiješna stvar, a ona se tiče upisne politike za privatne univerzitete koju oni sami za sebe određuju, bez obzira što Vlada RS donosi jednu upisnu politiku, iako imamo jedan Zakon o visokom obrazovanju, koji važi za sve, tako da ćemo morati obratiti pažnju i na to. Razlog je prost, ako se mladi ljudi ne upišu na javne, upisaće se na privatne univerzitete i opet ćemo imati začarani krug”, zaključio je Balaban.
U teškim socijalnim vremenima, kao što je ovo u kojem živimo, mladi ljudi se nadaju da će im obrazovanje donijeti posao i platu iz budžetskih izvora i tako i oni koji bi se možda bavili zanatskim ili poljoprivrednim zanimanjima odustaju od toga i okreću se studiranju. Nažalost, tako se samo pridružuju studentskoj stvarnosti u kojoj mladi ljudi sa diplomom nemaju mogućnost zaposlenja, sjede u lokalnim kafićima i razmišljaju o mladosti koju su ostavili iza sebe.