Takođe, ne postoje ni precizni podaci o mališanima bez pažnje najbližih, a neke procjene su da ih u BiH ima trenutno oko 4.000.
Amir Zelić, direktor Dječijeg doma “Bjelave” iz Sarajeva, potvrdio je da je evidentno da se broj djece bez adekvatnog roditeljskog staranja povećava iz godine u godinu.
“Ne možemo sa sigurnošću reći šta je razlog takve situacije, ali sigurno je da se broj djece povećava. Ono što u najvećoj mjeri otežava rad domova za nezbrinutu djecu jeste nedostatak novca”, istakao je Zelić, pišu Nezavisne novine.
Admir Lješčanin, direktor Centra za djecu “Duga” iz Kulen Vakufa, kazao je, takođe, da se broj djece bez roditeljskog staranja povećava, dodajući da je trenutno u ovom domu smješteno 20 mališana.
“Najveći problem je nedostatak donacija, što otežava kompletno funkcionisanje doma. Djeca u Centar dolaze ili iz Kantonalne bolnice u Bihaću, kada majke nakon poroda ne mogu da preuzmu brigu o djeci, ili nam ta djeca dolaze iz familija, ili zbog bolesti majke ili zbog nasilja u porodici, kada majka napusti porodicu i onda ne može da se brine o djeci, a otac ne želi da preuzme brigu”, pojasnio je Lješčanin.
Svjetlana Blagojević, direktorica Doma “Rada Vranješević” iz Banja Luke, kazala je da je činjenica da se broj djece bez adekvatne roditeljske brige u Republici Srpskoj povećava s obzirom na cjelokupnu situaciju. U ovom domu trenutno ima 80 štićenika.
“Međutim, u posljednjih nekoliko godina broj djece u našoj ustanovi se ne povećava zato što centri za socijalni rad tu djecu smještaju u srodničke ili hraniteljske porodice, socijalne zajednice ili ih daju na usvajanje, pa ne idu sva djeca u dom”, govori Blagojević.
Govoreći o finansijskim teškoćama, ona je istakla da opštine ovoj ustanovi duguju 227.856 KM.
“Opštine koje najviše duguju, između ostalih, su Gradiška, koja duguje 40.000, Zvornik 43.936, Kozarska Dubica 24.992 i Šamac 12.620”, navela je Blagojević.
Zoran Stevanović, načelnik opštine Zvornik, kazao je da dugovanja prema Dječijem domu datiraju još iz ranijeg perioda i da su nastala prije nego što je on postao načelnik.
“Ono što mogu da kažem jeste da ćemo mi u naredna dva mjeseca izmiriti sva dugovanja koja imamo prema ovakvim ustanovama. Naša mjesečna tranša za domove iznosi oko 20.000 KM i to nije ni malo za našu opštinu, ali s obzirom na to o kakvim se ustanovam radi, jednostavno je grijeh njima dugovati”, kazao je Stevanović.
Iz Ombudsmana za ljudska prava BiH je saopšteno da su najveći problemi s kojima se susreću djeca bez roditeljskog staranja vezana za nepostojanje zvanične statistike o njihov ukupnom broju.
“Ne znamo njihov tačan broj, njihovo imovno stanje, zapravo ne možemo procijeniti niti njihove vlastite mogućnosti, niti one koje im društvo može pružiti da bi im bio osiguran dostojanstven, samostalan život, odnosno potpuna socijalizacija”, kazali su u ovoj instituciji.
Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, istakla je da veliki broj djece i nedovoljan broj stručnjaka otežavaju rad u domovima.
“Neprihvatljivo je što djeca predugo borave u domu, u prosjeku četiri godine. Za vrijeme boravka u domu djeca nemaju adekvatnu saradnju s roditeljima, srodnicima, starateljima, pa smo imali slučaj da su djetetu koje je iz doma trebalo da se vrati kući roditelji poručili da dođe autobusom”, navela je Grahovč, pišu Nezavisne novine.
Ona je podsjetila da RS nema jedinstvene baze podataka o potencijalnim usvojiteljima i hraniteljima i broju djece, tako da se dešavaju situacije poput one kada je jednoj ženi rečeno da može usvojiti dijete samo iz svoje opštine.
Da ipak ima još humanih ljudi, organizacija i ustanova pokazuje i primjer da je Dječijem domu “Rada Vranješević” u ponedjeljak uručena donacija pet trpezarijskih stolova sa po 10 stolica od Humanitarne hrišćanske zajednice “Radosti moja”.
Svjetlana Blagojević, direktorica Dječijeg doma “Rada Vranješević”, kazala je da su članovi Zajednice “Radosti moja” pokrenuli akciju sakupljanja novčanih sredstava kako bi djeci i mladima koji borave u ovoj ustanovi učinili prostor toplijim i prijatnijim za život.
Kako je objasnila, prikupljenim finansijskim sredstvima kupljen je namještaj, trpezarijski stolovi i stolice.
“Proizvođači namještaja takođe su s prostora naše države, što ovoj humanitarnoj akciji daje još veći značaj”, kazala je Blagojević.