U crkvi Svetog Marka, u 11 časova, služiće se parastos ubijenim i nestalim u ovoj akciji, kako prenose srbijanski mediji. Najvljeno je da će prisustvovati predsjednik Srbije Boris Tadić.
Nakon toga, porodice nestalih će položiti vijence na spomen ploču srpskim žrtvama u Tašmajdanskom parku.
Akcija “Oluja” počela je ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu, prenose srbijanski mediji.
Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji “Oluja” učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća odbrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Prema nekim podacima, s obzirom da preciznih podataka nema, u akciji hrvatske vojske “Oluja” nestalo je 1.805 osoba, a hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono informativni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji navode srbijanski izvori.
U Hrvatskoj 5. avgust praznik
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju “Oluja” kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.
Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je da ta država obeležava godišnjicu “Oluje”, osnažena zajedničkim uspehom u ostvarivanju strateškog cilja, ulaska u Europsku uniju.
Na drugoj strani predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da građani Srbije 4. avgusta tuguju i odaju počast svim nevino stradalima u zločinima koji se ne smeju zaboraviti.
Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Dok Hrvatska već danas počinje sa slavljenjem obljetnice vojno-redarstvene akcija Oluja koja je dovela do oslobađanja znatnog dijela hrvatskog teritorija od srpskog agresora, Srbija počinje sa žalovanjem nad žrtvama.
Za Hrvate su zločini i dalje pojedinačni ekscesi
Beogradska Politika tako zaključuje kako se na hrvatskoj strani više ne negiraju ratni zločini za vrijeme Oluje, ali se i dalje tvrdi da su to bili tek slučajni i izolirani pojedinačni ekscesi. Politika tako zamjera predsjedniku Josipoviću koji je naglasio kako je Oluja bila “legalna, legitimna, brza, efikasna i briljantna vojna akcija”.
U analizi politike naglašava kako ni međunarodna zajednica više u to ne vjeruje što se ogleda kroz presude generalima Markaču i Gotovini.
Državna televizija Srbije podsjeća kako je na “području Republike Srpske Krajine” ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano njih oko 220 tisuća.
RTS: Za Hrvate praznik, za Srbe sjećanje na stradale
“Haški tribunal u travnju ove godine presudio da je Oluja bila udruženi zločinački poduhvat s ciljem protjerivanja Srba iz Kninske krajine”, navodi RTS dodajući da je u nastavku akcije u BiH, operacijom pod nazivom “Maestral”, hrvatske i muslimanske snage ubile još 655 i prognale oko 125 tisuća srpskih stanovnika.
“Dan kada je počela operacija Oluja Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnjake”, zaključuje RTS u prilogu o godišnjici Oluje.
Srbi traže kuće, vikendice, mirovine, štednju…
Agencija Tanjug donosi kako će danas predstavnici više od 100 izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske veleposlanstvu Hrvatske predati otvorena pisma za premijerku Jadranku Kosor i potpredsjednika Vlade iz redova srpske zajednice Slobodana Uzelca u kojemu se traži da Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju Srbima vrati stanove, kuće, vikendice, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište, isplati zaostale mirovine, dinarsku i deviznu štednju.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je, povodom šesnaestogodišnjice akcije Oluja, da građani Srbije 4. kolovoza tuguju i odaju počast svim nevino stradalima u zločinima koji se ne smiju zaboraviti.
Tadić: Ostali su problemi
Također podsjetio je i na neriješene probleme oko srpskih izbjeglica.
“Ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene mirovine, priznavanje radnog staža, kao i problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova i problemi u vezi s dobivanjem državljanstva i za ekonomsku održivost povratka”, naveo je predsjednik Srbije.
Iz Hrvatske opozitno mišljenje
U akciji koja je ušla u vojne anale u četiri dana oslobođeno je 80 posto hrvatskog teritorija kada je pala marionetska SAO Krajina. Ukupno je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara, a sudjelovalo je oko 150 do 200 tisuća ljudi. U razdoblju od 4. kolovoza kada je počela vojno-redarstvena akcija pa do 7. kolovoza kada je oslobođen zadnji pedalj tzv. SAO Krajine poginulo je 174 vojnika, a bilo je oko 1430 ranjenih branitelja.
Veličanstvena Oluja
Knin je oslobođen dan nakon početka Oluje, a hrvatska vojska ušla je u taj povijesni kraljevski grad u 9:30 sati 5. kolovoza. Munjevita akcija oslobađanja nastavila se ulaskom HV-a i MUP-a u Benkovac, Vrliku, Kijevo, Drniš, Gračac, Lovinac i ostala mjesta. Završetkom Oluje, Dalmacija je prestala biti “slijepo crijevo” te je nakon agresije iz Srbije i Crne Gore priključena ostatku Hrvatske.
Nakon Oluje mirna reintegracija
Posljednji “hropci” umiruće SAO Krajine, mogli su se čuti u Osijeku, Zadru, Šibeniku, ali i Dubrovniku iz pravca Trebinja (BiH), gdje su po posljednji puta padale granate. Nakon veličanstvene Oluje sve je bilo spremno za mirnu reintegraciju Podunavlja.