Nezaposlenost u SAD prošlog mjeseca pala je ispod devet odsto, jer su privatni poslodavci od aprila 2009. otvorili najviše novih radnih mjesta.
Mjesečni izvještaj američkog Sekretarijata za rad pokazuje da je američka ekonomija u februaru otvorila 192 hiljade radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti se zahvaljujući tome smanjila na 8,9 odsto, što je najniži nivo poslije gotovo dvije godine i još jedan znak da oporavak privrede u Sjedinjenim Državama hvata korak, prenosi Glas Amerike.
Privatni poslodavci su prošlog mjeseca otvorili 222 hiljade radnih mjesta, što je nacionalnu stopu nezaposlenosti spustilo na najniži nivo od aprila 2009.
Glavni ekonomista banke “Vels fargo” Džon Silva kaže da to pokazuje da kompanije stiču sve veće povjerenje u postojani američki oporavak.
“Vrlo je lijepo vidjeti da se stopa nezaposlenosti malo smanjila. Dobro je što se taj rast zaposlenosti događa najvećim dijelom u privatnom sektoru. Mislim da su sve to dobri znaci koji nam pokazuju da imamo postojani ekonomski rast i bolje tržište rada”, kaže Silva.
Najbrži rast je u industrijskom i uslužnom sektoru, koji su imali koristi od veće potrošnje u maloprodaji i povećanog američkog izvoza u inostranstvo.
Ipak, ukupni broj nezaposlenih je i dalje visok, 13 miliona i 700 hiljada, gotovo dvostruko više nego prije recesije. Ako se uračunaju oni koji žele da rade više sati ili su prestali da traže posao, procenat takozvane podzaposlenosti je 15,9 odsto.
“Treba da se podsjećamo da smo otvorili dodatna radna mjesta. Milion i po mjesta u privatnom sektoru i to je, rekla bih, tačno tu gdje treba da budemo, ali treba da nastavimo i ne izgubimo iz vida gdje treba da idemo da bismo povećali mogućnosti da se ljudi zaposle na novim radnim mjestima”, izjavila je američka sekretarka za rad Hilda Solis.
Ali velika opasnost za postojano povećanje broja radnih mjesta je poskupljenje nafte na više od 100 dolara za barel, što je naglasio i portparol Bijele kuće Džej Kerni.
“Predsjednik je potpuno svjestan uticaja koji skok cijena nafte može imati na cijenu benzina, a prema tome i na novčanike i džepove prosječnih Amerikanaca”, rekao je Kerni.
Nezaposlenost se od novembra smanjila za gotovo jedan odsto. Ali prosječne plate su ostale iste, što znači da bi veće cijene benzina mogle ozbiljno da smanje kupovnu moć potrošača.