“Vidjećemo nakon ove, treće runde razgovora, da li postoji prilika da se bilo šta uopšte stavi na papir ili predloži. U nametanje ne vjerujem. Ako bi neko tako nešto pokušao, a ne znam ko bi to mogao biti, Srpska ima legitimno pravo da brani svoj interes”, rekao je Radojičić.
Radojičić, koji je i potpredsjednik SNSD-a, kaže da u ovom momentu u Berlinu ne postoji ništa u pisanom obliku i da se ne bi upuštao u predviđanja da li će se ubuduće nešto pojaviti. On je ocijenio da ciklus razgovora do sada djeluje vrlo informativno i konsultativno, bez preciziranja ikakvih prijedloga.
On je podsjetio da je do sada bilo više ovakvih pokušaja, od aprilskog paketa pa do Butmira, koji nisu dali nikakav rezultat, jer nisu odgovarali Srpskoj, ali i nekim drugim subjektima u BiH, zbog čega ne vjeruje da bi se NJemačka sada upustila u kreiranja nečega, što bi neko trebao nametnuti.
“Ko bi mogao biti taj ko nameće? OHR se time sigurno više ne bi bavio, a u međunarodnoj zajednici nisam siguran da postoji bilo kakva kritična masa za nametanje takvih krupnih stvari. Eventualno pojavljivanje bilo kakvog prijedloga zavisiće isključivo od dogovora domaćih političara. To nije pitanje da li će neko odbiti ili ne, već da li će se uopšte nešto pojaviti, naravno uz prethodnu saglasnost”, istakao je Radojičić.
On je ocijenio da je pogrešna interpretacija da bi Rusija trebalo da obezbijedi da Srpska prihvati eventualne prijedloge. Radojičić smatra da je riječ o inicijativi koja ima veze na relaciji Berlin – Brisel, u koju su ove dvije tačke koordinirane i pokušavaju razgovarati sa političkim subjetima iz BiH, te da svi ostali subjekti to prate sa manje ili veće distance.
“Koliko mi je poznato Rusija nije uključena u ovo, nije učesnik razgovora ni konsultacija. Nesumnjivo prati to sa strane kao i svi ostali, ali ne predstavlja trenutno subjekat u tim razgovorima”, ocijenio je Radojičić i dodao da u toj priči nema ni Turske, koja ima svoje inicijative, sa kojima je, kao vrlo aktivan regionalni igrač, stalno prisutna.
On je rekao da je veoma vidljivo tursko angažovanje na cijelom području Balkana, već i na Kavkazu i Bliskom istoku, jer su ove tri tačke ciljevi nove turske politike.”Vidljivo je da je Turska svuda izuzetno agilna, od Palestine i Izraela, preko kavkaskih problema i republika, pa do svih ovih balkanskih država”, konstatovao je Radojičić.
Radojičić je istakao da su turski zvaničnici vrlo prisutni u Srbiji i BiH i ocijenio da je riječ samoinicijativi Ankare, a ne o nečemu što je dogovoreno sa Berlinom, Briselom, ili Vašingtonom. “Riječ je o pokušaju Turske da svoju novu politiku koja govori o jakom regionalnom subjektu, promoviše u bilateralnim i multilateralnim kontaktima na Balkanu”, smatra Radojičić.