Rekorder po “tehničkom radu” trenutno je direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH Kemal Huseinović, kojem je mandat istekao u oktobru 2007. Iza njega slijedi direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević, koji je direktorsku funkciju trebalo da napusti u decembru 2007.
O imenovanju njihovih naslednika ili čak o njihovom reizboru u Savjetu ministara BiH nikada nije postignut dogovor zbog navodnog nacionalnog ključa. I sam predsjedavajući Saveta ministara Nikola Špirić pokušao je da organizuje susret političkih lidera da se dogovore o podjeli pozicija u ključnim državnim agencijama, ali u tome nije uspio jer su sastanke uglavnom bojkotovali predstavnici bošnjačkih stranaka.
Zahvaljujući upravo političkim prepucavanjima i trenutnom tehničkom mandatu Saveta ministara BiH, direktora Agencije za javne nabavke BiH Đinita Fočo, kojoj je mandat istekao u septembru prošle godine i narednih pet godina vodiće tu agenciju. Kako “EuroBlic” saznaje, Savjetu ministara je istekao jednomjesečni rok u kojem je trebalo da se izjasni o listi uspješnih kandidata za tu poziciju. Budući da Savjet to nije uradio, Agencija za državnu upravu BiH će sama imenovati Foču ponovo za direktorku ove agencije.
Osim ovog, brojni su primeri i rukovodioca državnih institucija kojima bi mandat trebalo da istekne u ovoj godini, a zbog odugovlačenja u formiranju državne vlasti očigledno je da će se i oni načekati dok se imenuju njihovi naslednici. U međuvremenu, rukovodioci agencija, i pored isteklog mandata, primaće redovna mjesečna primanja koja u prosjeku iznose 5.000 KM.
Pravnik i predsjednik NVO “Forum građana, Tuzla” Vehid Šehić kaže da je problem BiH što politika nastoji da sve drži pod kontrolom, a posebno pozicije na koje može imati direktan uticaj.
“Činjenica da imamo mnogo direktora kojima je istekao mandat ukazuje na to da ovde vlada pravna nesigurnost i da faktički država može da funkciniše bez vlasti, a ne samo agencije i javna preduzeća. Mnogi zakoni su nedorečeni, pa je ostavljena mogućnost da se ne poštuju, a da se za to ne snosi nikakva odgovornost”, kaže Šehić.
On smatra da građani BiH “žive u nacionalno zarobljenom društvu”, gdje se sve gleda kroz nacionalnu pripadnost.
“Ovdje važi princip koji proizilazi iz Ustava da se mora zadovoljiti nacionalna struktura, a onda se prebrojavanje krvnih zrnaca koristi i za sticanje funkcija. Ne smije se dozvoliti nacionalni debalans, ali je očigledno da se nečija nacionalna pripadnost zloupotrebljava zarad ostvarivanja političkih ciljeva”, zaključuje Šehić.