Prema pisanju federalnih medija, mnogi se slažu da i ovi podaci pokazuju koliko su zapravo velike slabosti bosanskohercegovačkog pravnog sustava. Romski aktivist Dervo Sejdić, koji je zajedno s predsjednikom Jevrejske zajednice BiH Jakobom Fincijem tužio državu BiH zbog nemogućnosti kandidovanja na izborima, upozorava da je problem i u generalnom shvatanju ljudskih prava u BiH.
– Osim što pravni okvir Bosne i Hercegovine nije usklađen s međunarodnim standardima osnovnih ljudskih prava, u BiH ne postoji volja za poštivanjem, uvažavanjem drugog i drukčijeg. Nažalost, u BiH u posljednje vrijeme imamo mišljenje moje je najvažnije, najkvalitetnije i takva isključivost u razmišljanju ne pretpostavlja senzibilnost prema drugima i njihovim ljudskim pravima. Dok se jedne favorizira, druge se smatra građanima drugog reda. Koje mjerilo ljudi uzimaju da se tako ponašaju, nije mi jasno, kazao je Sejdić.
Naglasio je i problem nedostatka političke volje, što se vjerovatno najbolje očitovalo upravo na primjeru presude u predmetu “Sejdić i Finci”.
– Neki političari u BiH bi rado prihvatili da ispoštuju određene sudske presude, bilo da je riječ o domaćim sudovima ili suda u Strazburu, drugi bi to osporavali maksimalno riskirajući čak sankcije, zaustavljanje napretka Bosne i Hercegovine prema EU i NATO, dok bi treći opet sve to umijesili. Nisu načisto bi li poveli BiH u EU ili bi je vratili 50 godina unatrag, ustvrdio je Sejdić.
Protiv države BiH se u Strazburu vodi više od 1300 predmeta, a samo tokom prošle godine primljeno je oko 500 tužbi. Sud je dosad izrekao presude u samo 14 predmeta, što znači da bi u slučaju negativnog ishoda većine ostalih predmeta, država morala platiti znatno više novca za odštete nego što je do sada.