Kaže da joj je glavnica kredita sada, zbog valutne klauzule u ugovoru, porasla za nekoliko hiljada maraka.
„Pa, prije dvije i po godine kada smo digli kredit, nisam mogla da zamislim da će ovo ovako da bude. Tada, kad je rasla rata za tih par maraka, to smo imali u vidu, međutim, poslije toga, porast od 20, pa 50 maraka. Sad mi je rata za 130 KM veća od one u početku. To ja više niti mogu izdržati niti sam mislila da će biti ovako.“
Dio ekonomskih analitičara mišljenja je da bi valutnu klauzulu trebalo ukinuti, jer je zvanična valuta u BiH konvertibilna marka, pa bi u skladu sa tim trebalo odobravati kredite.
U nekim zvaničnim institucijama tvrde da je mali broj kredita vezanih za švajcarski franak, te da nema potrebe za ukidanjem klauzule.
Milijardu maraka kredita
Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Dujko Hasić, međutim, kaže kako procjene govore da je građanima plasirano oko milijardu maraka kredita vezanih za švajcarsku valutu.
U tom pravcu bi trebalo djelovati – da regulatorne agencije koje su zadužene i koje mogu odraditi poslove –sugeriraju domaćim bankama sa kojima je potpisan ugovor o stambenom kreditu uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, da dođe do promjene i da ovaj kredit bude s valutnom klauzulom u eurima, ali bez plaćanja naknade za promjenu valute kredita. Ne vidim zaista razloga da to banke ne mogu uraditi. Nema tu neke posebne razlike“, navodi Hasić.
U entitetskim Agencijama za bankarstvo, ali i u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine kažu da nemaju odriješene ruke u ovom slučaju, te da niko ne može da se miješa u ugovorne odnose banke i klijenta.
„U pitanju je zaista i u kojoj mjeri su banke izložene tom valutnom riziku, koji sada, zato što postoji klauzula u ugovirima, žele da prebace na svoje klijente“, kaže viceguverner Centralne banke Radomir Božić.
Klijenti prihvatili rizik
U bankama navode da su klijenti prilikom potpisivanja ugovora prihvatili i rizik promjene kursa švajcarskog franka.
„Kada bi banka povukla kreditnu liniju vezanu za švajcarski franak, i ona bi pretrpila određenu štetu, odnosno određeni ekonomski gubitak kako bi promijenila tu klauzulu“, navodi direktor Nove Banke Milan Radović.
Nekada primamljive kamate, danas su se pretvorile u veliki teret koji je vrlo teško riješiti za one građane koju su pristali na taj kredit, odnosno ne postoji pravni lijek kaže Ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH Dragan Doko.
Međutim, Doko dodaje i da banke snose veliku odgovornost za nastalu situaciju.
„Osim što se radi o ugovornom odnosu, ovdje se radi o ispoštovanim svim odredbama zakona koje se odnose na ovu problematiku. U tom smislu mi ne možemo donijeti nikakav akt koji bi zaštitio građane. Međutim, ono što je bitno u ovoj situaciji, treba reći da banke nisu na jasan način upozorile građane što ih očekuje, što je to moguće da će se dogoditi, tako da bi oni znali u cijelosti kakav rizik preuzimaju“, kaže Doko.
Doko ističe da upućen niz preporuka vlastima kako bi se ubuduće povela bolja briga o potrošačima. Među njima je i preporuka o ukidanju valutne klauzule, kao što je to učinjeno već u Mađarskoj, a o čemu se razmišlja i u Hrvatskoj.
„Ukoliko bi i drugi ponuđači i proizvođači vezali svoje plasmane i prodaju proizvoda za stranu valutu, onda bi se postavilo pitanje što to u BiH znače konvertibilne marke. Ako je opredjeljenje i čvrst stav, i zakonom zabranjeno plaćati u stranoj valuti, onda bi trebalo zabraniti i to da ona bude referentna, kao što je to u ovom slučaju”, navodi Doko.
Onima koji su digli kredite uz valutnu klauzulu, Doko, ali i iz Centralne banke i Agencija za bankarstvo, preporučuju da pokušaju postići dogovor sa bankom o prijevremenoj isplati kredita, ili dizanju novog kredita u konvertibilnim markama. Koliki će biti stvarni gubici građana, teško je i pretpostaviti.