Međutim, znajući dosadašnje ponašanje državne administracije, može se naslutiti da na računu neće ostati nepotrošena nijedna marka. Naime, Savet ministara BiH je na osnovu Zakona o platama i naknadama zaposlenih u institucijama BiH praktično “naredio” 71 državnoj instituciji da donesu interne pravilnike o novčanom nagrađivanju zaposlenih. Prema toj odluci, svaka državna institucija za stimulacije službenika može maksimalno potrošiti 2,5 odsto ukupnog budžeta za neto plate. Takođe, zaposleni službenik, ako njegov nadređeni oceni, može biti nagrađen najviše sa 20 odsto od njegove osnovne mesečne neto plate.
Primera radi, u pravilniku o isplati novčanih nagrada zaposlenim u Sekretarijatu Parlamenta BiH, u koji je “EuroBlic” imao uvid, navedeno je da zaposleni mogu biti nagrađeni za kvalitetno i efikasno obavljanje posla, za rad u komisijama, privremeno obavljanje poslova radnog kolege koji je odustan duže od deset dana i izuzetne rezultate rada. Tako za rad u komisijama koje «obavljaju poslove međuentitetske i interresorne koordinacije, te za učešće u izradi složenih projekata”, službenici mogu biti nagrađeni i sa 50 odsto od prosečne mesečne neto plate u BiH, koja inače iznosi oko 800 KM.
U nevladinom sektoru nemaju ništa protiv da svaki „vredan“ državni službenik bude nagrađen za svoj rad, ali podsećaju i na ocenu koja je stigla i iz Brisela da državna administracija BiH nosi epitet loše i preglomazne.
“Problem BiH je preglomazna javna administracija i zato se mora ozbiljno razmišljati o njenom smanjenju, ali istovremeno i o efikasnosti onih koji ostaju u javnim institucijama, jer znamo da su po rezultatima najlošije u regionu, a istovremeno među najbolje plaćenim.
Transparentnost kompletnog procesa je ovde izuzetno važna, a mi smatramo da su državni službenici u odnosu na ukupnu populaciju u izuzetno dobro plaćeni za svoj posao, jer moramo imati na umu da je najniža penzija u FBiH 296 KM, a u RS 160 KM i da imamo više od pola miliona nezaposlenih.“ kaže konsultant u Centru civilnih inicijativa (CCI) Ivica Čavar.
On naglašava da se ni svi državni službenici ne mogu stavljati u isti koš i da verovatno postoje mnogi koji zaslužuju nagrade za svoj rad, ali da sve mora biti javno, jer građani BiH plaćaju državne činovnike. Zbog toga bi, kaže Čavar, bilo i korektno da su upoznati sa njihovim primanjima i na osnovu čega su pojedinci nagrađeni ili eventualno sankcionisani.
U Savezu sindikata BiH, takođe, dele mišljenje da je državna administracija u boljem položaju u odnosu na običnu radnu snagu, koja je sretna ako joj se redovno isplaćuje i zarađena plata.
“U privredi je veoma malo firmi koje mogu da isplate zagarantovane plate, a kamoli da daju stimulacije. Vrlo su retka preduzeća, izuzev možda „Telekoma“, koja mogu razmišljati o nagrađivanju radnika,” kaže predsednik Saveza sindikata BiH Edhem Biber.Svaka državna institucija za stimulacije službenika može maksimalno potrošiti 2,5 odsto ukupnog budžeta Administrativci dobijaju nagrade, privreda nema ni za plate
Blic Online