Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, a korekcija ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara prema kuni. Prema pravilniku, najviše je dopušteno maksimalno dvotjedno povećanje ili smanjenje cijena tri posto u odnosu na prijašnju maksimalno dozvoljenu razinu maloprodajne cijene.
Kako bi cijene dvije vrste benzina u odnosu na dosadašnje cijene na Ininim benzinskim postajama porasle za više od tri posto, objašnjenje je vjerojatno upravo u formulaciji da se dozvoljeni postotak promjene obračunava u odnosu na “prijašnju maksimalno dozvoljenu razinu maloprodajne cijene” koja se može, ali i ne mora primjenjivati.
Budući da cijene nafte rastu na svjetskom tržištu, dodajmo ovome kako većina analitičara najavljuje, u što nije teško povjerovati, da će cijena litre benzina u našoj državi do proljeća biti viša od 10 kuna.
Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta kaže da ono što bi država mogla učiniti jest smanjiti trošarine i PDV. No, uzimajući u obzir stanje u proračunu, tako nešto je malo vjerojatno. Rast cijena naftnih derivata izravno puni državnu blagajnu, pa državi to i odgovara, kaže Dekanić.