Na ovogodišnjem domjenku Srpskog Narodnog Vijeća (SNV) uoči pravoslavnog Božića, okupili su se predsjednik Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, čelnici i najviša izaslanstva političkih stranaka, medijski moguli, akademici,… No, da i ovo slavljenje Božića ne bi ostalo tek na razmjeni dobrih želja pobrinuo se i sam SNV, dodijelivši Vojislavu Stanimiroviću (SDSS) nagradu Nikola Tesla za „razvoj srpskih institucija“. Stanimirović je prije dva mjeseca, nakon posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru, u intervjuu beogradskoj Politici izjavio da nije istina da su Srbi započeli rat u Vukovaru, što je tada izazvalo brojne reakcije.
Kakav je danas položaj Srba u Hrvatskoj? Jesu li, kako je izjavio predsjednik SNV-a ,Milorad Pupovac, „u 2010. Srbi i njihova politika nakon dva desetljeća postali važna komponenta demokratskih procesa – odgovorna i prema sebi i prema Hrvatskoj, predana ostvarivanju svojih i općenacionalnih interesa“ ili se, kako smatra većina analitičara, tek radi o neprincipijelnoj političkoj kuhinji u kojoj je, kao zahvalnost za potporu HDZ-ovoj vladajućoj koaliciji, SDSS-u zacementirao dobivanje tri, a možda i četiri, zastupnička mandata u Saboru. Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) jedna je od stranaka hrvatskih Srba, ali je izmjenama izbornog zakona izglasano, sažeto rečeno, da sve političke mandate u Saboru osvaja ona koja ukupno dobije najveći broj glasova. Čelnici ostalih stranaka i institucija hrvatskih Srba protestirali su što se većinskim principom, koji ne vrijedi ni za koju drugu manjinu u Hrvatskoj, ali i ni za koju drugu političku stranku osim za SDSS, determinira političko predstavljanje Srba u Hrvatskoj. Protivila se tom rješenju i opozicija, ali Pupovac je od HDZ-a dobio što je tražio.
Pupovčeva neuvjerljivost zbog njegovih izjava
Pupovac, na kojega je predsjednik SDP-a Zoran Milanović radio pritisak da izađe iz vladajuće koalicije i tako ugrozi njezinu potporu u Saboru, drugovima iz SDP-a, kako ih zove, poručio je da skoro ništa u politici ne razumiju. Lako je prihvatiti argument da politički predstavnici hrvatskih Srba ne mogu biti ti koji će održavati na vlasti ili rušiti ovu ili bilo koju Vladu u Hrvatskoj, osobito zbog još uvijek snažnog negativnog raspoloženja među građanima zbog zbivanja u Domovinskom ratu. No, je li onda mudro stalno najavljivati kako će SDSS napustiti Vladu Jadranke Kosor ako se ne provede rebalans državne blagajne, ili ako se ne provede rekonstrukcija Vlade, ili …, sve do najnovijih izjava kako bi parlamentarni izbori vjerojatno donijeli pobjedu opoziciji, ali je pitanje „koje bi to poremećaje izazvalo na političkoj sceni i što bi to značilo za nastavak borbe protiv korupcije, to nitko ne može predvidjeti.“ Upravo u takvim Pupovčevim izjavama analitičari vide njegovu neuvjerljivost.
Nasuprot takvim analizama, čelni ljudi Hrvatske na domjenku u povodu pravoslavnog Božića isticali su važnost i zalaganje srpske zajednice i njezine politike za unaprjeđenje manjinskih prava, a time i za razvoj demokracije hrvatske države i društva.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović pohvalio se kako su njegov ured, ali i Vlada, u prošloj godini puno učinili na poboljšanju odnosa sa susjedima, napose u pitanjima što su proistekla iz Domovinskog rata a koja su donedavno opterećivala odnose između Hrvata i Srba. „Vjerujemo da ova generacija političara može ta pitanja zatvoriti i ne ostaviti ih za buduće generacije, kojima bi to bilo puno teže.“, kazao je Josipović.
Premijerka Jadranka Kosor pohvalila je SDSS, i posebno Milorada Pupovca „koji je i nju osobno i Vladu podupirao da budu odlučniji i hrabriji u teškim i osjetljivim poslovima.“ Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks naglasio je da je upravo Božić vrijeme kada se više nego ikada ponavlja stara istina da je kvaliteta hrvatsko-srpskih odnosa, kako za prve i druge Jugoslavije tako i nakon raspada bivše države, odlučna i presudna za stabilnost Hrvatske i njezinu demokraciju. „Prošla je godina protekla u stalnom unaprjeđivanju i razvijanju tih odnosa i na zalaganju srpske zajednice za što većim doprinosom demokratizaciji Hrvatske“, kazao je Šeks.
A žive isto kao i Hrvati i iste probleme imaju
I dok se političari i analitičari bave odnosima u tzv. visokoj politici, hrvatski Srbi, baš kao i Hrvati, muku muče s nezaposlenošću, padom standarda, strahovima od toga što nosi budućnost. Osobito je teško Srbima na ratom poharanim područjima, gdje je ionako još manje šansi za dobivanje posla, gdje dobar dio infrastrukture nije obnovljen, pa nema struje, ceste su propale, djeca do škola kilometrima pješače,…
Za takve životne nedaće nije bilo mjesta uz hrast okićen jabukama, kako se tradicionalno kiti za Badnjak. Čulo se ipak kako se Srbi u Hrvatskoj zalažu za stvaranje investicijsko-razvojnih inicijativa i politika, što bi zaustavile rast nelikvidnosti i nezaposlenosti, te pad proizvodnje i investicija. Među njima su i infrastrukturni projekti kao što su željeznica, plovni i lučki putevi te kontejnerski program, restrukturiranje hrvatskih kapaciteta u proizvodnji hrane, te stvaranje politike ujednačenog regionalnog razvoja.