Povlašten položaj
RTV pristojba kojom se HRT, među ostalim, financira iznosi 1,125 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u RH, a njome HRT godišnje dobije oko 1,2 milijarde kuna. HRT zarađuje i od prihoda od marketinga, što ga stavlja u povlašten položaj na tržištu. Zakon o HRT-u omogućava devet minuta komercijalnog vremena svaki sat, što čini 22,4% prihoda HRT-a. Komercijalnim televizijama dopušteno je 12 minuta. Osim toga, tvrde u koordinaciji, HRT dampinškom politikom cijena oglašavanja komercijalne nakladnike dovodi do ruba egzistencije, a bez ikakvih sankcija. A istodobno, kažu, dok komercijalni nakladnici smanjuju broj zaposlenika, HRT ga povećava.
Gospodarska prednost
– Sve to onemogućava poticanje poduzetničke klime koju bi prema riječima premijerke mediji trebali poticati, jer smo suočeni s preprekama i favoriziranjem državnog medija od strane države, kaže Marjan Jurleka, voditelj Koordinacije komercijalnih medija, te dodaje da zbog subvencije koju prima od države HRT uopće ne bi smio konkurentski gledati na komercijalne medije. S obzirom na to da se pristojbom financiraju troškovi HRT-a, pruža se gospodarska prednost tom poduzetniku u usporedbi s drugim komercijalnim televizijama koje poslovanje financiraju isključivo vlastitim novcem i po tržišnim uvjetima.– A sve to pojačava brigu zbog nestanka pojedinih tiskovina na tržištu – tvrdi Jurleka.
Restrukturiranje
Marjan Jurleka smatra da ni predloženi program restrukturiranja HRT-a ne donosi poslovni model, jer bi on, među ostalim, onda proizveo zaključak da je na HRT-u mnogo veći broj viška zaposlenih od izračunatih 389 koji bi morali otići tijekom četiri godine.
– Taj broj ljudi ionako će otići prirodnim odljevom – kaže Jurleka. Na HRT-u objašnjavaju kako predloženi program restrukturiranja obuhvaća samo operativni dio, dok će onaj poslovni biti moguće donijeti tek nakon donošenja zakona. A onda će se vidjeti ima li daljnjih mogućnosti smanjenja zaposlenika. U programu restrukturiranja navodi se kako će se tek 2014. godine moći govoriti o smanjenju ili ukidanju pretplate. Koordinacija smatra da bi se HRT umjesto pretplate trebao odreći komercijalnog programa. Jer pretplata im čini zajamčeni godišnji prihod od oko 1,2 milijarde kuna, a mogao bi biti i veći ako se prihvati model pretplate na temelju strujnog priključka. Marjan Jurleka smatra da ni predloženi program restrukturiranja HRT-a ne donosi poslovni model, jer bi on, među ostalim, onda proizveo zaključak da je na HRT-u mnogo veći broj viška zaposlenih od izračunatih 389 koji bi morali otići tijekom četiri godine.
– Taj broj ljudi ionako će otići prirodnim odljevom – kaže Jurleka. Na HRT-u objašnjavaju kako predloženi program restrukturiranja obuhvaća samo operativni dio, dok će onaj poslovni biti moguće donijeti tek nakon donošenja zakona. A onda će se vidjeti ima li daljnjih mogućnosti smanjenja zaposlenika. U programu restrukturiranja navodi se kako će se tek 2014. godine moći govoriti o smanjenju ili ukidanju pretplate. Koordinacija smatra da bi se HRT umjesto pretplate trebao odreći komercijalnog programa. Jer pretplata im čini zajamčeni godišnji prihod od oko 1,2 milijarde kuna, a mogao bi biti i veći ako se prihvati model pretplate na temelju strujnog priključka.
Koordinacija: Našoj javnoj televiziji treba njemački model – više informacija i kulture
Sve više javnih televizija u Europskoj uniji odabralo je način financiranja od države.
Koordinacija predlaže njemački model koji bi se ugradio u Zakon o HRT-u, a prema kojemu se omogućava oglašavanja u off timeu, odnosno do 18 sati, ali ne u prime timeu, od 18 do 22 sata. Hrvatskoj televiziji bi se dala mogućnost da u prime timeu smanjuje oglašavanje s četiri minute do potpunog ukidanja postupno tijekom četiri godine, a u off timeu devet minuta.
Koordinacija se zalaže i za to da, po uzoru na strane javne televizije, i naša bude u toj službi. To podrazumijeva da se manje bavi komercijalnim programom, zabavnim i sportskim, a gledateljima više nudi informativne i kulturne sadržaje.
Večernji list