Konstituisanje vlasti na državnom nivou svakako će biti izazov za vladajuće partije koje su nakon izbora izašli kao pobjednici. Pitanje je samo koliko neke od njih žele da ta vlast bude brzo formirana a koliko da se taj proces oduži kako bi se nastavilo sa opstrukcijama, koje nisu novost u BiH. Socijaldemokratska partija BiH (SDP) u državnom parlamentu imaće osam ili devet poslanika, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sedam ili osam isto koliko i Stranka demokratske akcije (SDA). Ove tri stranke imaće i ključnu ulogu u ovom poslu a već se najavljuje tzv. „crveno-zelena koalicija“ između SDP-a i SDA. Ipak lider SDA Sulejman Tihić još je oprezan iako svjestan da je bez njega nemoguće formirati vlast: „Mi stojimo na raspolaganju i sudjelovaćemo u razgovorima o koaliciji“.
Rješenje: Crveno-zeleno-plava koalicija
SDP se smatra najjačom partijom u BiH dok to isto za sebe tvrdi i SNSD. Ono što je sigurno je da jedna od ove dvije stranke, pod uslovom da između njih ne bude dogovora (a već su najavili da saradnje među njima neće biti), mora preći u opoziciju da bi se konstituisala vlast. Analitičar Enver Kazaz kaže da je veoma opasna i ranije dogovorena „osovina Dodik-Čović“ koja bi mogla da stvori krizu.
„Najbolje za BiH je da se HDZ u punom obimu uključi u vlast na federalnom nivou, da se napravi nekakva „crveno-zeleno-plava koalicija, koja bi onda bila okupljena oko nužnosti reformiranja ustava i na državnom i na federalnom nivou. Takva jedna koalicija bi marginalizirala Dodika u državnom parlamentu.“
Kočnica: Entitetsko glasanje
Problem je međutim što je za usvajanje zakona u državnom parlamentu potrebno dvije trećine glasova te najmanje jedna polovina iz Federacije BiH ili Republike Srpske (entitetsko glasanje). U tom slučaju Dodikov SNSD je nemoguće izbaciti iz vlasti,jer od 14 poslanika iz RS samo će on imati najmanje osam, pa je jedan od scenarija da SDP bude taj koji će preći u opoziciju a da SNSD zajedno sa još nekim stranakama formira koaliciju sa SDA i HDZ-om BiH. Novinar BH televizije Vladimir Šušak kaže da su sve opcije otvorene i da formiranje državne vlasti nikada nije bilo neizvjesnije.
„Mislim da zaista predstoje teški i dugi pregovori o formiranju vlasti BiH i mislim da zaista neće ići tako lako i da će se sve to odužiti…“.
Hoće li se čekati sedam mjeseci na vlast?
SNSD je potencijalnim partnerima postavio 20 uslova, među kojima je i vraćanje nadležnosti na RS, što realno ne može proći kod većine stranaka iz Federacije.
„Ja cijenim da ako ne formiramo vlast do maja iduće godine na nivou zajedničkih organa da ćemo imati izbore za Parlament BiH“, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik što, smatraju analitičari, može da se protumači kao svjesna opstrukcija.
Od ovakve najave u najmanju ruku strahuju svi u BiH. Formiranje vlasti tek sedam mjeseci nakon izbora bilo bi pogubno za BiH, kaže Ivica Čavar iz Centra civilnih inicijativa (CCI): „Ne bi bilo dobro da se čeka pet, šest ili više mjeseci na konstituiranje vlasti. Jer, u ovakvoj situaciji kada je BiH na začelju evroatlantskih integracija, onda bi zaista bilo korektno da politički lideri što prije preuzmu odgovornost i što prije konstituišu vlast.“
Izbori su održani 3. oktobra, a do kada će se čekati na vlast?Bildunterschrift: Izbori su održani 3. oktobra, a do kada će se čekati na vlast?
Problem: Kandidat za premijera
Koplja se lome i oko novog predsjedavajućeg Savjeta ministara kojeg je SDP već predložio. Damir Hadžić potpredsjednik ove stranke kaže da SDP ostaje pri kandidaturi Zlatka Lagumdžije na tu poziciju, iako HDZ BiH očekuje svog čovjeka na mjestu predsjedavajućeg po principu rotacije.
„Mi se nepisanih pravila nećemo pridržavati. U zakonu nigdje ne stoji da treba ići ovaj princip rotacije“, kaže Hadžić.
Međutim „crveno-zelena“ koalicija koja se već najavljuje u federalnom parlamentu sigurno će uticati i na situaciju u državnom parlamentu, što će zakomplikovati situaciju. Što se tiče Republike Srpske stvar je jasna. Jer, SNSD je sa dosadašnjim koalicionim partnerima osvojio veliku većinu mandata u Narodnoj skupštini RS.