Sporazum će, između ostalog, otvoriti mogućnost da Hrvatska vrlo brzo izruči Srbiji jednog od osuđenih za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, Sretka Kalinića. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić očekuje Kalinića u Srbiji u roku do četiri meseca.
Prema najavama iz Zagreba, sporazum dve države o međusobnom izručenju počeće odmah da se primenjuje. Hrvatski ministar pravosuđa ranije je objasnio da će važenje sporazuma biti privremeno do ratifikacije u Saboru.
Predviđen je postupak hitnog izručenja koji će trajati od mesec dana do četiri meseca u zavisnosti od toga da li osoba koja treba da bude izručena, pristaje na izručenje.
Hrvatskoj je ovaj sporazum veoma važan jer policijska statistika poslednjih godina beleži izraženu migraciju kriminalaca iz susednih država, koji su dobili nadimak “vikend razbojnici”.
S jedne strane, reč je o saradnji organizovanog kriminala, kao što je ubistvo vlasnika “Nacionala” Iva Pukanića ili spektakularnoj pljački više od dva miliona evra iz splitske Pošte, koju su pre nekoliko godina izveli srpski i hrvatski kriminalci, ali u većini slučajeva radi se o tzv. “vikend” kriminalu.
“Vikend kriminal” čine hiljade prestupnika, najčešće leti za vreme turističke sezone. Policijske statistike govore da su najviše kaznenih dela počinili državljanji Srbije BiH i Slovenije, država koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti.
Kao najprisutniji tip kriminala u kojem učestvuju strani državljani, hrvatska policija beleži krijumčarenje, najčešće narkotika a visoko na listisu i krađe i prevare.
Hrvatska i Srbija tako prestaju da budu utočište za kriminalce sa stranim državljanstvom, ali to nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.
Službeno Sarajevo još ne može da potpiše ovakav bilateralni sporazum jer pre toga moraju da promene deo Zakona o kaznenom postupku koji brani izručenja, ali i odredbe Ustava Federacije i Ustava RS, što prema izjavi visokog izvora hrvatskog Ministrstva pravde, koji citira “Jutarnji list”, nije samo pitanje dobre volje zog ministarstva već i pitanje političke volje u BiH.
Potpisivanje ugovora o međusobnom izručenju u Hrvatskoj omogućeno je nedavnim izmenama Ustava kojima je, između ostalog, izbrisana odredba o nemogućnosti izručenja hrvatskih državljana drugim državama.
Sporazum o međusobnim izručenjima koji potpisati dve strane je baziran na standardima Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organizovanog kriminala iz 2000. godine, Konvencije UN-a protiv korupcije iz 2003. godine i Krivično-pravne konvencije o korupciji iz 1999. godine.
B92