Troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja RS u 2009. godini za lijekove za smirenje i antidepresive iznosili su oko 2,7 miliona KM, dok je u 2008. za te lijekove Fond izdvojio oko 2,2 miliona KM.
“U ukupnoj potrošnji lijekova, lijekovi za smirenje i antidepresivi se nalaze na trećem mjestu”, kažu u Fondu i dodaju da su na prvom mjestu lijekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, a na drugom lijekovi za probavni sistem i metabolizam.
Izdavanje samo s receptom: U Fondu zdravstvenog osiguranja RS upozoravaju da se lijekovi za smirenje i antidepresivi ne smiju izdavati bez nalaza ljekara ili recepta.
“U apotekama se mogu bez recepta kupiti jedino lijekovi za smirenje koji su na biljnoj bazi”, istakli su u Fondu.
Prema njihovim riječima, najčešće se izdaju diazepam (bensedin), flufenazin, haloperidon, klozapin, risperidon.
Koliko je problematika prisutna, dovoljno govori i činjenica da na brojnim forumima na Internetu osobe sa psihičkim problemima razmjenjuju svoja bolna iskustva i govore kako su počele koristiti antidepresive.
“Teško je naći dobrog psihijatra ili psihologa. Kada malo bolje razmislim, psihijatri mi nisu ni bili od naročite pomoći, osim kada su lijekovi bili u pitanju. Nisu mi bili od pomoći ni razgovori o stvarima koje su me mučile u prošlosti. Pomoć sam pronašla samo u lijekovima”, napisala je, između ostalog, u svojoj ispovijesti na jednom od internet foruma ženska osoba koja se predstavila kao Jelena.
Dodala je da je osjećala “užasnu napetost u predjelu srca, konstantan, užasan pritisak”.
“Čak sam pokušala i izvršiti samoubistvo u to vrijeme, i iskreno nemam pojma kada i kako je to prestalo. Osjećala sam se užasno, a objektivnih razloga za tako nešto nije bilo”, napisala je Jelena, koja, od kada ima psihičke probleme, svakodnevno koristi antidepresive.
U više apotekarskih ustanova širom RS takođe nam je potvrđeno da upotreba antidepresiva naglo raste.
Mr Svjetlana Rokvić, apotekarka u “Crvenoj apoteci” u Mrkonjić Gradu, kaže da su iz te grupe najtraženiji lijekovi zoloft i seroksat.
Uzimaju ih i mladi: “Skoro da bi se moglo reći da je tendencija rasta upotrebe tih lijekova primjetna iz mjeseca u mjesec. Jako smo se iznenadili i kada je u pitanju životno doba lica koja ih piju. Obično su ih ranije uzimale žene u pedesetim godinama, u klimakteričnom periodu, ali ih sada uzimaju i mlađe osobe, sa 20 do 25 godina starosti. To smo posebno primijetili od prošle godine do danas”, kaže Rokvićeva.
Dodaje da je upotreba lijekova za smirenje na biljnoj bazi i čajeva takođe u porastu. Kaže da se takva umirujuća sredstva mogu dati i bez ljekarskog recepta. Međutim, pacijenti se žale da im ti lijekovi i čajevi slabo pomažu.
“Ima i onih koji insistiraju da im damo antidepresive čak i kada nemaju recept i tvrde da, na primjer, u Jajcu mogu uvijek kupiti takve lijekove. Mi to, međutim, ne dopuštamo ni ‘pod razno'”, naglašava Rokvićeva i upozorava da takvi lijekovi stvaraju zavisnost.
I u apoteci “Medikus” u Gackom takođe nam je potvrđeno da je sve veći broj onih koji troše antidepresive.
“Teško je uporediti sa ranijim periodom, ali se svakako antidepresivi uzimaju sve više “, kaže farmaceutkinja u apoteci “Medikus”, i takođe konstatuje da je sve više mladih koji uzimaju antidepresive.
Magistar farmacije u apoteci “Farmanova” Prnjavor kaže da su podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS tačni, pojašnjavajući da apoteke šalju podatke o potrošnji antidepresiva na osnovu recepata i analiza.
“Primjećuje se da ljudi traže antidepresive, ili da imaju nalaze od ljekara ili psihijatara. Kada je starosno doba u pitanju, sve je relativno, ima i starijih, ali i mlađih”, kaže apotekarka u apoteci “Farmanova” Prnjavor.
Dodaje da način života, stres i razni problemi koji nas okružuju utiču na to da se povećava broj korisnika antidepresiva.
Najveće depresije nakon ratova: Prema mišljenju psihologa i sociologa, najveće depresije jednog društva nastaju nakon završenih ratova.
Ekonomske krize su po negativnosti sljedeća društvena pojava, a građani BiH, kako kažu, nisu imali sreće pa su ih dvije takve pojave zadesile jedna za drugom.
“Prije dvije godine, kada su se počeli nazirati pozitivni ekonomski pomaci i prvi znaci oporavka, naišla je svjetska ekonomska kriza, najveća poslije Velike depresije iz 1928. godine”, kažu psiholozi.
Nikolina Krivošija, psiholog iz Banjaluke, upozorava da građani gube nadu u bolju budućnost, a među ljudima vlada opšte nepovjerenje i pesimizam.
Ističe da trenutno postoji veliki rizik od psihičkih bolesti.
Prema njenom mišljenju, posebno su ugroženi muškarci koji su učestvovali u ratu i oni više obolijevaju od depresija, koje u najgorim slučajevima završavaju i samoubistvom.
“Ionako tešku situaciju pogoršala je ekonomska kriza, koja je dodatno smanjila optimizam i nadu u bolju budućnost, a pojedini građani se okreću alkoholizmu, kao izduvnom ventilu za nagomilane probleme”, ističe Krivošija i upozorava da kod velikog broja ljudi prevladava mišljenje da bolja vremena neće ni doći.
Naglašava da je u ratu mentalno zdravlje ljudi bolje nego u mirnodopskim uslovima, a da se to pogotovo odnosi na poslijeratni perod koji je posebno rizičan.
“U ratu i tokom prirodnih nepogoda, i drugih vanrednih okolnosti, kod ljudi se stvara neka vrsta odbrambenog sistema i kod njih jača instinkt za preživljavanjem”, pojašnjava Krivošija i ističe da taj sistem odbrane vremenom popušta, a da ljudi nisu u stanju da se nose s nagomilanim problemima.
Otuđenje među ljudima: Srđan Puhalo, psiholog iz Banjaluke, kaže da su u ratu ljudi više okrenuti jedni drugima, spremniji na pomoć i razgovor, a da je trenutno došlo do neke vrste otuđenja ljudi, jer su svi zaokupljeni svojim problemima i nemaju vremena jedni za druge.
On smatra da je kriza na ovim prostorima nastala i prije izbijanja prošlog rata u BiH.
“Mladi su manje skloni depresivnim stanjima jer su skoro cijeli život proveli u teškoj društvenoj i ekonomskoj situaciji, pa oni takvo stanje bolje podnose jer nisu ni vidjeli nešto bolje, za razliku od ljudi srednjeg i starijeg doba, kojima trenutno stanje teže pada”, ističe Puhalo.
Ivan Šijaković, sociolog, kaže da je loša situacija u društvu i da zbog toga građani sve više koriste antidepresive.
“Ljudi koji imaju probleme, antidepresive koriste svakodnevno, ali nakon što vide da im ne pomažu, uglavnom izvršavaju samoubistvo”, upozorava Šijaković.
Prema njegovim riječima, do povećanog korištenja antidepresiva dolazi zbog straha ljudi da žive u lošem društvu.
“Mladi ljudi nemaju perspektivu, boje se za posao, čekaju neizvjesnost od strane države i slično”, ističe Šijaković.
On smatra da se taj problem ne može riješiti, te da je riječ o generaciji koja sad prolazi kroz negativnosti u društvu.
Još jedan razlog razočarenja, po Šijakovićevom mišljenju, je i to što su ljudi u poslijeratnom periodu shvatili da im rat nije donio nikakve koristi, dok je s druge strane profitirala samo mala grupa ljudi.
Nuđena lažna obećanja: “Na početku izbijanja sukoba svima su nuđena lažna obećanja koja nisu ispunjena, a pojedinci su se osjećali važni i bitni za zajednicu. BiH je imala i specifičan vid tranzicije i privatizacije, koja je dodatno deprimirala građane, jer su shvatili da velika većina stanovnika gubi, dok su se pojedinci obogatili na sumnjiv način”, dodaje Šijaković.
Jedno od rješenja za tešku ekonomsku situaciju u BiH je, prema njegovom mišljenju, uključenje u Evropsku uniju, ali ono uveliko ne ide po planu.
Građanima je, kako kaže, preostalo samo da gledaju kako ih na putu za EU prestižu i manje razvijene zemlje iz regiona.
“Ta činjenica možda dodatno deprimira građane, ali po mom mišljnju oni nemaju razloga da žale što u skorije vrijeme nećemo biti primljeni u EU, jer naša privreda trenutno nije u stanju da opstane na tržištu Unije”, naglašava Šijaković.
Prema njegovim riječima, ako mi sami ne riješimo probleme u državi, to umjesto nas neće učiniti niko drugi, a da bi se to desilo potrebno je da državom umjesto sadašnijh političkih elita upravljaju stručnjaci.
Prošle godine 251 samoubistvo: Da građani RS žive u lošem okruženju, kako kažu sociolozi, pokazuje nam i podatak Ministarstva unutrašnjih poslova RS da je tokom prošle godine izvršeno 251 samoubistvo.
Mirna Šoja, portparol MUP-a RS, kaže da motive i razloge samoubistva često nije moguće precizno i pouzdano utvrditi.
“Na osnovu pokazatelja do kojih se dolazi obradom takvih slučajeva i praćenjem te pojave, osnovni motivi se svode na starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo, najčešće u kombinaciji s osiromašenjem, socijalnim statusom i socijalnom neizvjesnošću, alkoholizmom, osjećajem besperspektivnosti uopšte”, kaže Šoja.
Dodaje da su za maloljetnike koji se odlučuju na takav korak karakteristični motivi koji se svode na nerazumijevanje i sukobe s roditeljima, nesređene odnose u porodici, neuspjeh u školi i slično.
Preuzeto sa www.nezavisne.com