Kada završite s tim, pregledate profile prijatelja da vidite šta oni rade. Prijatel
j se uloguje, tako da možete razgovarati.
Šta? Prošlo je već dva sata otkako ste se ulogovali. Kako je vrijeme tako brzo prošlo? Trebalo bi se vratiti poslu.
Ovo je razlog zašto su neki poslodavci zabranili radnicima pristup stranicama socijalnih medija – kao i drugim potencijalnim načinima za gubljenje vremena. Jedini problem je što socijalni mediji nisu hir. Određene stranice možda su se pojavile i nestala tokom posljednjih pet godina, ali tendencija prema interaktivnoj zajednici se nastavlja, a firme su aktivni sudionici.
Zapravo, poznavanje socijalnih medija predstavlja prednost, sada kada većina poslodavaca ne zna čemu servisi poput Facebooka i Twittera uopšte služe.
Slučaj protiv društvenih medija
Malo poslodavaca bi reklo da su društvene mreže inherentno loše, ali ono što čini ove stranice velikim (sloboda da podijelite svoja razmišljanja, raspravljate o aktuelnim temama, postavljate šašave slike) je isto ono što ih čini opasnim za firme. Razmislite o rezultatima istraživanja iz 2009. o politici i rizicima od gubitka podataka koje je uradio Proofpoint Inc:
• 17% firmi izvještava da su istražile objavljivanja povjerljivih, osjetljivih ili privatnih informacija na socijalnim mrežama, kao što su Facebook ili LinkedIn.
• 10% su poduzele disciplinske mjere protiv radnika koji su prekršili politiku socijalnog umrežavanja u posljednjih 12 mjeseci.
• 8% je otpustilo radnika zbog kršenje politiku socijalnog umrežavanja.
• 45% je vrlo zabrinuto zbog neovlaštenih informacija koje se objavljuju na društvenim mrežama.
Čak i najgorljiviji korisnici Facebooka mogu uvidjeti da poslodavci imaju razloga za zabrinutost zbog narušavanja sigurnosti. Uključite u to faktor gubljenja vremena i imate ozbiljnu prijetnju produktivnosti. Ili sve je to pretjerivanje?
Dona Hall radi u komercijalnoj firmi za nekretnine gdje je Facebook zabranjen. Stranice za kupovinu na internetu i praćenje sportova takođe su ograničene. Ipak, Hall ističe da radnici mogu koristiti “pametne” telefone za povezivanje na bilo koju od ovih stranica i firme ih ne mogu spriječiti. Ona kaže da se na ovaj način problem ne rješava, već upravo suprotno.
“Fokus treba biti na rezultatima zadataka i produktivnosti, a ne samo uzimanju igračke i nadi da radnik neće naći novu,” kaže Hall.
Zabranjene stranice
Nan York radi za korporaciju koja je blokirala nekoliko stranica, uključujući i Facebook, i kao rezultat njena produktivnost se pogoršala.
“Nisam više produktivna zbog toga. Radila sam mnogo prije zabrane, i poštovala sam mogućnost nekoliko minuta predaha od posla”, kaže York. “Ja sam odrasla osoba i oduzeti mi odgovornosti je vrlo ozbiljna stvar – od plaćanja računa do obavljanja posla koji radim. Ne treba da me cenzurišu dosadni, korporativne trutovi.”
Za York, ova situacija predstavlja pitanje povjerenja, ili nedostatka istog od strane njenih šefova.
“Oni ne vjeruju da njihovi radnici prepoznaju razliku između odgovarajućih i neodgovarajućih medija na radnom mjestu, ili da rade kada su na poslu”, kaže ona.
Firma Book masters definition našla je rješenje, kaže koordinator marketinga Kim Swanström. Firma je blokirala sve društvene mreža, kao i streaming medije i druge potencijalno štetne stranice.
“Iako shvatam da je neophodno, postaje krajnje neugodno kad istražujem blokirane stranice”, kaže Swanström. “Mi pokušavamo pratiti šta je rečeno o našim knjigama i firmi na društvenim stranicama. Rješili smo problem tako što smo postavili zajednički kompjuter na vidnom mjestu, koji nema ograničenja.”
Druge organizacije, kao Patrick Hoover advokatske kancelarije, u poslu koriste društvene medije. U Hoover firmi, radnici i pripravnici ohrabruju se da koristite pristup društvenim medijima, jer to može pomoći u poslovanju. Facebook se pokazao kao uspješan u privlačenju novih klijenata i publiciteta za firmu. Osim toga, organizacija može reklamirati svoj tehnološki napredak, a da ne spominjemo koliko pristup društvenim medijima utiče na moral zaposlenika.
Naravno, kompanije nisu napravile ujedinjeni stav o društvenim medijima, te na temelju njihovih različitih iskustava, jedan pristup ne može predstavljati najbolje rješavanja ovog problema. Ako Facebook možete koristiti kao prednost za vašu firmu, zašto bi ste ga zabranjivali? Ako zaposlenici gube vrijeme i protok podataka, ima li smisla to dopuštati?
Na kraju, najbolji način izbjegavanja ovog problema je održavanje socijalnog umrežavanja na minimumu. Ne dajte šefu razlog da ne voli društvene medije i nećete se morati sakrivati ispod stola da provjerite Facebook preko iPhone-a.
Prevela i prilagodila Ines Škrbić
Preuzeto sa www.cnn.com