U novembru 2007. godine u jednoj školi u Finskoj desila se pucnjava. Poginulo je 8 učenika i direktor škole. Malo prije napada na stranici YouTube postavljen je video 
snimak pod nazivom “Jokela High School Massacre” U videu je naprije prikazana fotografija škole. Zatim se ta fotografija pretapa u drugu, gdje mladić drži pištolj upirući sa njim ka kameri. Na njegovoj majici stoji natpis: “Humanity is overrated”. Ovaj video, kao i svi ostali od strane tog korisnika su uklonjeni sa YouTube stranice, a njegov nalog je blokiran. Međutim, u javnosti se pokrenulo pitanje da li su radnici YouTube servisa mogli da spriječe zločin da su reagovali na vrijeme.
Slučaj iz Finske nije bio prvi, a pokazalo se ni posljednji, gdje su različiti zločini povezivani sa socijalnim internet servisima. Tako je, na primjer, YouTube omiljeni servis ekstremista, poput Osame Bin Ladena, koji ga koriste da bi poslali svoje poruke svijetu.
Posljednji slučaj iz regiona u vezi je sa autorkom emisije Insajder na B92 televiziji, Brankicom Stanković. Naime, nakon početka emitovanja ovog serijala, koji se bavi ekstremnim navijačima i desničarskim organizacijama, Stankovićevoj je preko Facebook-a stigao veliki broj prijetnji smrću. Neke od poruka uključivale su izjave poput: “Treba je zaklati i dati ovima iz b92 da je pojedu. Mrtva kurvo!!!” Uhapšeno je 7 osumnjičenih, ali sudeći po aktivnostima Vlade Srbije prema samim akterima emisije, ne treba očekivati mnogo.
Razvoj interneta je donio veliku slobodu u smislu da se određene poruke mogu poslati velikom broju ljudi. Isto tako moguće je i doći do velikog broja poruka bilo da su poslate od mladića u Finskoj ili Bin Ladena. Velike koporacije su shvatile značaj interneta i planski su počele da plasiraju određene sadržaje i poruke. Međutim, većina ljudi je doslovno shvatila slobodu koju internet nudi i u nemogućnosti da se nose sa njom su napravili probleme.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini vršen je veliki religijski i nacionalistički pritisak na mlade ljude. Kroz razne društvene grupe, škole, prijatelje, porodicu, mlade generacije su učene o tome ko je neprijatelj a ko ne. Posljedice ove indoktrinacije su vidljive danas, kada se mladi ljudi još uvijek drže određenih negativnih predrasuda vezano za okolinu u kojoj žive.
Facebook je postao jedan od najvećih izvora širenja nacionalne i etničke mržnje među građanima Bosne i Hercegovine. Na ovom servisu ste u prilici da pronađete više od stotinu uvredljivih grupa nacionalističkog sadržaja. Jedna od njih pod nazivom „Nož, žica, Srebrenica“ je zaokupila i pažnju medija, posebno kada je napravljena inicijativa (isto tako u vidu Facebook grupe) da se dotična grupa ukloni, što je i učinjeno. Imenovati sve ove grupe nije potrebno, samo treba naglasiti da je u pitanju aktivnost koja je zakonski kažnjiva. Isto tako, grupe mržnje otvaraju ljudi iz skoro svih država bivše Jugoslavije.
Portparol Facebook-a, Barry Schnitt smatra da je veoma je teško donijeti odluku o tome koju grupu treba ukloniti, a koju ne. “Želimo da Facebook bude mjesto na kojem će ljudi moći voditi raspravu o svim temama, uključujući i one kontroverzne, ali nikako ne želimo da se to desi otvaranjem uvredljivih grupa”, kaže Schnitt.
Budući da sadržaj na internetu predstavlja novu opasnost, većina svjetskih zemalja dopunjava krivične zakone, dodavajući članove o kompjuterskom kriminalu. U Bosni i Hercegovini ova inicijativa je zaživjela u septembru 2009. godine kada je Savjet ministara BiH usvojio izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ove izmjene obuhvatale su širenje nacionalne mržnje, pozivanje na vjersko ili etničko nasilje i druge vidove kompjuterskog kriminala.
“Novi član kaže da će ako neko izaziva vjersku, nacionalnu i etničku netrpeljivost i razdor biti kažnjen zatvorom od jedne do pet godina. Takođe je rečeno da ako neko zloupotrijebi službeni položaj na ovaj način biće kažnjen zatvorom do 10 godina, a ako je zbog toga došlo do nereda nasilja ili drugih posljedica po bilo koji narod u Bosne i Hercegovine, biće kažnjen zatvorom od tri do 20 godina”, rekao Generalni sekretar Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić za Nezavisne novine.
Zakon je tu, međutim postavlja se pitanje da li je dovoljno samo kažnjavati građane zbog širenja nacionalističke mržnje. U svakom slučaju, trebalo bi analizirati uzrok problema, a ne samo sankcionisati njegove posljedice. Ako su građani tokom rata bili indoktrinisani od strane vlasti, sada su dobili priliku da rezultate te indoktrinacije pokažu na internetu.
Prije svega treba naglasiti da na internetu postoji prividnost anonimnosti komunikacije. Korisnici na Facebook-u misle da mogu lagodno pisati šta žele, bez posljedice. Posmatrajući sporne grupe na ovom servisu primjetićemo da uz opis skoro svake od njih stoji kategorija „just for fun – inside jokes“. Ovo nam dovoljno govori o tome koliko se sadržaj koji je iznijet u takvim grupama smatra ozbiljno. Međutim, značajno je to što bi takav sadržaj i te kako trebalo posmatrati ozbiljno. U korist toga nam govori i dopuna Krivičnog zakona.
Govor mržnje je govor mržnje, gdje god on bio objavljivan i građani Bosne i Hercegovine treba da postanu svjesni te činjenice. U svakom slučaju, iskazivanje nacionalne netrpeljivosti na internetu nije glavni problem, već samo logični nastavak svih problema, aktuelnih već godinama na ovim prostorima. Samim tim, rješavanje ovog problema uslijediće kad se riješe oni nastali prije njega.