Nestao još jedan grad u BiH

I dok raste broj onih koji odavde doslovno bježe u potrazi za boljim životom, sve ih više donosi odluku i da se ovdje definitivno više neće vraćati, osim možda kao turisti. Tako sve više pojedinaca, ali i kompletnih porodica traži ispis iz registra državljana kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…

I kada se sve zbroji dođemo do podatka da smo definitivno ostali bez 80.311 građana. Bez jednog grada- primjerice toliko stanovnika ima Tuzla ili Zenica u urbanom dijelu ili tri hercegovačke opštine- Pošušje, Široki Brijeg i Ljubuški.

Da je riječ o ozbiljnoj situaciji  najbolje ilustruju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, prema kojima se 1996. godine bh. državljanstva odreklo tek 6 osoba, a za 7 mjeseci ove godine to je učinilo čak njih 2.523.

Statistika odricanja od državljanstva BiH po godinama izgleda ovako: 

Zbog čega se 80.311 ljudi odreklo državljanstva BiH?

U Ministarstvu civilnih poslova pokušali smo doznati koji su to razlozi zbog kojih se naši građani odriču bh. državljanstva i čiji državljani najčešće postaju. 

„U postupku odricanja od BH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao stvarne razloge najčešće navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radno-pravni status i slično“, kaže za Buku pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH, Milan Zjajić i dodaje „Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva  SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Sporazum o dvojnom državljanstvu  BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zjajić napominje da se sporazum između  BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i da će to pitanje  biti postavljeno na Zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH. Dodaje i da je  u programu rada Savjeta ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom., kao da je i m ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović  pokrenuo inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma sa Crnom Gorom.

„Postoji određeni interes lica koja su se odrekla bh državljanstva za njegovo ponovno sticanje i takvi postupci se za sada vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su se stekli preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine. Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga  zahtjeva da je ostvarena godinu dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od BH državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu“, pojašnjava Zjajić.