Banjaluka, Bodø i Mostar ušli su u uži izbor za kandidata za Evropsku prestonicu kulture 2024. iz zemlje EFTA / EEA, zemlje kandidatkinje ili potencijalni kandidati za članstvo u EU. Monika Ponjavić i Marko Bilbija iz tima “EPK Banjaluka 2024” za BUKU govore šta je ulazak Banjaluke u finale za EPK znači za grad, šta je do sada urađeno i koji posao tek predstoji.
MONIKA
Šta to znači za BL?
Kada smo ušli u ovu priču cilj nam je bio da prođemo u finale, ne samo zato što tu dobijamo skoro tri godine procesa razvoja i intenzivnog fokusa na kulturu, koji je nama u ovom trenutku neophodan, što je i poenta ovog važnog projekta, nego i zato što konkurencija nikada nije bila teža. Proći u finale u konkurenciji sa Tiranom iz Albanije, Bodoom iz Norveške, koji, u slučaju da dobije, postaje prva evropska prestonica kulture u arktičkom pojasu, te Srebrenicom i Mostarom, gradovima koji uz Sarajevo, u Evropi i svijetu, čine najveći faktor identiteta Bosne i Hercegovine, za nas je veliki uspjeh. U tom smislu, moglo bi se reći da je Banja Luka u cijeloj ovoj priči zapravo autsajder, međutim, uprkos tome, uspjeli smo postići nemoguće. Bez lobiranja, fer igrom i jako dobrom aplikacijom, što je, sudeći na osnovu informacija koje nam lagano pristižu, za naš grad bilo presudno. Samim tim, ova pobjeda, ali i sam rad, te umrežavanje sa drugim evropskim gradovima tokom prethodnih godinu i po dana, stavio je Banju Luku na mapu evropskih dešavanja. Čestitke, podrška i pozivi za saradnju nam stižu sa svih strana. Bez projekta “Evropska prestonica kulture” bilo bi to nemoguće.
Šta je pred vama?
Pobjeda. A da bi se do toga došlo, moramo napisati bolju aplikaciju od ove koja nas je uvela u finale. U prvom krugu smo odgovarali na 40 preciznih i konkretnih pitanja, a limit nam je bio 60 strana. To možda zvuči puno, međutim, mi smo proveli skoro dvije sedmice u skraćivanju teksta kako bi sve stalo u propisane okvire. Sa ove tačke gledišta, čini mi se da je to možda bio i najteži dio posla. Nakon što napišemo novu aplikaciju, čiji je limit sada 100 strana, i pošaljemo je u Brisel, članovi Panela koji donose odluke će nam doći u studijsku posjetu kako bi osjetili ritam i puls grada, te kako bi se uvjerili da smo bili iskreni u našoj aplikaciji. Nakon toga, predstavnici banjalučkog tima odlaze u Brisel, gdje će pred tim istim Panelom, koji broji deset članova, predstaviti aplikaciju i tokom nekoliko sati odgovarati na pitanja i braniti koncept i viziju projekta. Odluka se donosi na licu mjesta, nakon što sva tri grada dobiju mogućnost da se odbrane pred Panelom. Ukoliko Banja Luka bude uspješna, imaće skoro pet godina da se pripremi kako bi 2024. godine mogla ponijeti titulu “Evropske prestonice kulture”. To znači da će kultura tokom tog perioda biti u fokusu, a za pet godina intenzivnog rada na jednoj oblasti svašta se može uraditi. Upravo to je poenta projekta “Evropska prestonica kulture” i razlog zašto smo se upustili u ovu avanturu.
Koliko je posla urađeno?
Zaista mnogo. Napisali smo strategiju. U pitanju je prva strategija razvoja kulture jednog grada, ne samo u Republici Srpskoj, nego u Bosni i Hercegovini. Uticali smo na povećanje budžeta za kulturu, a zatim smo učestvovali u planu njegove raspodjele. Naime, Grad je nedavno upravo za ta sredstva raspisao konkurs, a projekte je po prvi put birala nezavisna komisija sastavljena iz profesionalaca, umjetnika i stručnjaka u kulturi, umjesto iz političara i odbornika, što je do sada bio slučaj. Napisani su pravilnici, uvedeni kriterijumi i jasan sistem bodovanja u okviru kojeg najbolji projekti dobijaju šansu za sufinansiranje, čime je napravljen jako važan otklon od politike nezamijeranja i postignuta transparentnost. Umjetnik Marko Feher, organizacija Nevid Teatar, “Trba i Dugi”, autorski projekat Mladena Đukića i Jelene Kojović Tepić, ili “Primjene savremene metodologije” Društva arheologa neki su od njih. Preko godinu i po dana, skoro svaki dan, razgovarali smo sa kulturnim djelatnicima, sa organizacijama, umjetnicima, ustanovama, i pokušavali da dovedemo do komunikacije i umrežavanja, što trenutno jako nedostaje našoj sceni. Zatim, učestvovali smo u promjenama urbanog razvoja grada kroz prijedloge za izmjenu regulacionih planova, skretali pažnju na važnost konkursa prilikom izgradnje svega što direktno utiče na formiranje identiteta grada, a sada smo trenutno aktivni u aktuelnim razgovorima koje sa mjesnim zajednicama vodi gradski arhitekta Ivan Rašković jer će i to, jednim dijelom, ući u finalnu aplikaciju. Takođe, našim četvrtim programskim stubom iz aplikacije “Banja Luka 2024” stavili smo akcenat na rijeku Vrbas, na ekologiju, reciklažu, probleme zagađenja, ugrožene životinjske vrste, ekstremne sportove itd. jer je, po nama, sve to dio kulture i identiteta našeg grada, i na taj način u Gradu smo uspjeli skrenuti pažnju na važnost prirodnog nasljeđa koje imamo. Sve to je suštinski izašlo iz Strategije razvoja kulture i naše aplikacije, dva dokumenta koja smo napisali i koja su u sprezi i zapravo nadopunjuju jedan drugi. Ako nastavimo raditi po njima, postepeno, studiozno i predano, ako svi zasučemo rukave, napravićemo veliki posao i onda nam sama titula nije ni potrebna.
MARKO
Na šta se treba obratiti pažnja u narednoj fazi takmičenja?
Nakon ovako važnog ostvarenog koraka, ulaska u finale takmičenja za titulu Evropske prestonice kulture, naredni period obilježiće dosta detaljnija i razrađenija priprema sljedećeg aplikacionog formulara, tzv. bid book-a. U ovoj fazi, prije svega će biti potrebno razviti programski sadržaj, u smislu konkretizovanja sadržaja projekata, njihovih terminskih planova, načina i nosilaca sprovođenja. Vrlo je važno imati u vidu balans učešća kulturnih aktera, tako da dovoljno prostora imaju institucije kulture, nezavisni sektor, pojedinci, kao i sama publika, čiji će razvoj biti stavljen u fokus ovog petogodišnjeg plana. Veliku ulogu takođe ima i razvijanje mreže međunarodne saradnje i partnerstava, koja će grad otvoriti ka okruženju, pružajući time veće mogućnosti, šire tržište, ali i veći uvoz kulturnih sadržaja i aktivnosti.
Važnost budžeta!
Finansiranje ovako složenog i sveobuhvatnog projekta, pogotovo uzevši da se radi o petogodišnjem procesu, zahtijeva vrlo preciznu organizaciju i razrađen sistem. Dobijanjem titule Evropske prestonice kulture se ne dobijaju finansijska sredstva (osim nagrade Meline Merkuri), nego pristup fondovima koji su nam za sada zatvoreni, kao i pozicioniranje grada na mapu kulturnih dešavanja i aktivnosti Evrope, a to u velikoj mjeri otvara ponudu investicija i saradnji (što se vidi iz primjera gradova u okruženju koji su ponijeli ovu titulu – Novog Sada i Rijeke). Sam projekat Banja Luka 2024 biće finansiran iz više izvora: Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske, Grada Banja Luka, kao i iz mnoštva domaćih i inostranih fondova čije će učešće u sufinansiranju pojedinačni projekti i njihovi nosioci ugraditi u opštu finansijsku konstrukciju. Uključen će biti i privatni sektor, pogotovo kroz oblasti sponzorstava, ali i kreativnih i kulturnih industrija. Uzevši sve ove parametre u obzir, imajući na umu kapacitete i ostvarljivost, treba biti realističan i u projekciji finansiranja ovakvog projekta odrediti izvodljivo rješenje koje će moći da napravi tu razliku koja je gradu i kulturi grada prijeko potrebna.
Šta je još važno?
Prolazak u finale izbora za Evropsku prestonicu kulture je od izuzetnog značaja, prije svega u promjeni percepcije javnosti o tome koliki potencijal Banja Luka ima, te da smo ovim pokazali da smo na ovako visokom nivou takmičenja konkurentni i da je ovo titula koja nije nerealna i nedostižna, nego koju grad itekako može da ponese. Osim toga, sam proces je ono što je već do sada izrodilo pozitivne rezultate: prvi dokument Strategije razvoja kulture grada u RS i BiH, povećan budžet za kulturu grada, izmjene regulacionih planova, izrada novog pravilnika i restruktuiran konkurs Grada za sufinansiranje projekata, učešće građana u procesu aplikacije i međusektorsko povezivanje kulturnih aktera, uspostavljanje mreže saradnje sa EPK gradovima – Novi Sad, Rijeka, Plovdiv, Debrecin, Vroclav, Matera, Temišvar i Eleusina. Uzevši u obzir da je sve ovo rezultat samo prve faze takmičenja, jasno je šta ovaj proces može donijeti tokom svoje petogodišnje realizacije, kao i šta može ostaviti kao svoj legat nakon titularne 2024. godine, što se vidi na primjeru svih gradova koji su bili Evropske prestonice kulture.