Iz Dictionary.com navode da su, usred rastuće uloge tehnoloških platformi u širenju laži na internetu, izabrali riječ koju oni definišu kao “lažnu informaciju koja je raširena, bez obzira da li postoji namjera obmane”.
"Prepoznavanje riječi "neistinita informacija" (engl. misinformation) kao riječ godine za 2018. nakon riječi "identitet" (2015.), ksenofobija (2016.) i saučesnik (2017.) otkriva još jednom perspektivu koju možemo dobiti razmišljajući o riječima koje su obilježile naše vrijeme," kazala je Liz McMillan, direktorica Dictionary.com, u saopštenju za medije. "Pojava mnoštva termina kojima se opisuju nestinite informacije sama po sebi puno govori.”
“Nedavna eksplozija dezinformacija i rastući vokabular koji koristimo da bismo ih razumjeli stalno se pojavljivao u radu naših leksikografa," kazala je Jane Solomon, lingvistkinja iz Dictionary.com. "Tokom proteklih nekoliko godina, Dictionary.com je davao definicije riječi i novih termina koji se odnose na razumijevanje dezinformacija.”
Izbor riječi "neistinita informacija" (engl. misinformation) za razliku od češće upotrebljavane "dezinformacija" (engl. disinformation) je namjeran. Dok riječ "dezinformacija" implicira namjeru obmane, "neistinita informacija" to ne implicira. Kada ljudi dijele neistinite informacije, oni često vjeruju da je njihov sadržaj istinit – čak i ako je prvobitni izvor imao lošu namjeru, kazali su iz Dictionary.com.
Kompanija je navela nekoliko događaja tokom prošle godine koji su doprinijeli njihovoj odluci da izaberu “misinformation” kao riječ godine. Među njima je kontinuirana uloga Facebooka u širenju laži, širenje raznih teorija zavjere , glasina na WhatsApp-u koje su dovele do nasilja u Indiji i raširenih dezinformacija tokom izbora u Brazilu.
Dictionary.com je tek jedan od rječnika koji su za riječ godine izabrali riječ koja ima veze sa dezinformacijama.
U 2016. godini, Oxford Dictionaries izabrali su "postistinu" (engl. post-truth) (riječ koja se odnosi na okolnosti u kojima objektivne činjenice imaju manje uticaja na oblikovanje javnog mnjenja od emocija i ličnih uvjerenja). U 2017. godini Collins Dictionary izabrali su “lažne vijesti”.
“Dezinformacija postoje oduvijek, ali tokom posljednje decenije porast društvenih grupa zaista je izmijenio način na koji se dijele informacije. Mi vjerujemo da je razumijevanje koncepta dezinformacija ključno za njihovo prepoznavanje i da može pomoći da se smanji njihov uticaj”, kazala je Solomon za The Associatied Press.
Analizirajući riječi koje su ljudi najčešće tražili na njihovoj stranici ove godine, u Dictionary.com su primijetili da su ljudi bili veoma zainteresovani za odnos prema istini.
Ova stranica, koja ima 90 miliona korisnika mjesečno, bila je zauzeta dodavanjem novih riječi kao što su “filter bubble,” ”fake news,” ”post-fact,” ”post-truth” i drugih.
Porast dezinformacija je globalna pojava kaže Solomon, navodeći ulogu Facebooka u širenju lažnih vijesti i propagande. Upotreba Facebooka i drugih društvenih mreža u poticanju na nasilje i sukobe registrovana je je širom svijeta u 2018. godini, kazala je ona.
“Govor mržnje i glasine objavljene na Facebooku doprinijele su nasilju protiv muslimana u Mijanmaru, neredi su započeli u Šri Lanci nakon što su lažne vijesti okrenule budističku većinu protiv muslimana, a lažne glasine o otmičarima djece na WhatsApp-u dovele su do nasilja u Indiji,” kazala je Solomon.